| schema:text
| - „Mjere smo poduzeli prema strategiji koja je bila proporcionalna situaciji epidemije“, konstatirao je u petak premijer Andrej Plenković.
Premijer je slične tvrdnje o adekvatnosti i proporcionalnosti mjera borbe protiv korone iznosio i na 46-minutnoj konferenciji za novinare nakon svog izlaska iz samoizolacije.
Međutim, to nije točno.
Eksponencijalni rast registriranih zaraženih na tjednoj bazi Hrvatska je imala još u listopadu, a samo nešto manje strelovit rast nastavio se do uključivo zadnjeg tjednog izvještaja HZJZ koji je okončan s 13. prosincom. U međuvremenu su ispunjeni postojeći kapaciteti PCR testiranja, a oni kojima je zaraza potvrđena na brzim antigenskim testovima ni ne ubrajaju se u statistike pa je pitanje koliko znamo o realnom broju zaraženih.
Ponovimo kako stručnjaci tvrde da je zaraza izmakla kontroli kada udio pozitivnih na testovima poraste iznad 5 posto. To se kod nas dogodilo u prvoj polovici listopada i od tada do zadnjeg objavljenog tjednog izvještaja udio pozitivnih raste – da bi u tjednu koji je okončao 13. prosinca on bio na 35,8 posto.
Početkom listopada, kada je započeo rast, tjedno je umiralo 26 osoba, da bi u zadnjem tjednu umrlo 466 osoba.
Ne samo oporba, već i brojni stručnjaci (Branko Kolarić, Ivan Đikić) od Vlade su od početka jeseni tražili strože mjere, odnosno jasnu strategiju zatvaranja i otvaranja gospodarstva i drugih aktivnosti. Međutim, Vlada ih, usprkos širenju epidemije, nije slušala. Na strože mjere se odlučila tek 27. studenog, nakon što je broj registriranih zaraženih prešao 4.000. Jasne strategije niti je bilo ranije, niti je vidljiva sada, odnosno, kao što ponavljaju premijer i članovi Stožera, “semafor“ se i dalje ne namjerava uvoditi, već se odlučuje na dnevnoj bazi.
Plenković se ne može izvlačiti na nepredvidivost situacije već i zato što ga je početkom studenog šest liječničkih udruga upozorilo da su hitno nužne strože epidemiološke mjere. Premijer Andrej Plenković i Stožer njihove su zahtjeve ignorirali puna tri tjedna.
Liječnici su procjenjivali kako će, uz nastavak tadašnjeg rasta novooboljelih, „krajem studenoga liječenje u bolnicama trebati 3000 pacijenata oboljelih od covida-19, a Hrvatska nema dovoljno liječničkih i sestrinskih timova, niti nužne medicinske opreme za taj scenarij“.
Crne prognoze liječničkih udruga nisu se, istina, ostvarile do kraja studenog, ali bi se mogle ostvariti ovog vikenda. U petak 18. prosinca, prema izvještaju Stožera, na bolničkom liječenju su se nalazila 2.943 pacijenta.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)