| schema:text
| - Portal Epoha, za koji smo više puta utvrdili da širi lažne vijesti i dezinformacije, nastavlja s istom praksom.
Ovog puta prenose mišljenje navodnog australskog profesora Maxa Igana koji tvrdi da je rat u Ukrajini potpuno namješten s ciljem da se stvori svjetska kriza i glad.
Epoha je tekst objavila i na svom Facebook profilu, a tu su informaciju objavile su i neke druge stranice i grupe, poput one naziva Osviješteni građani te Krešimir Mišak- Na rubu znanosti.
“Jer sve je to dio jedne predstave. I samo da dokažem da Rusija igra zajedno. Rusiji je dato 5 dana da se poduzeća u Rusiji prebace s interneta. Rusija u suštini gasi Internet”, tvrdi Igan.
Osim toga, navodni profesor tvrdi kako se u Ukrajini ne zna što je istina jer je “doslovno sve cenzurirano”.
Teoretičar zavjera
Max Igan nije nikakav profesor, kako ga predstavlja Epoha. Pokušali smo pronaći u kojoj točno obrazovnoj ustanovi on radi kao profesor, ali nismo uspjeli.
Igan je 2013. godine gostovao u HRT-ovoj emisiji Na rubu znanosti, gdje je predstavljen kao “istraživač i autor”. Podsjetimo, riječ je o emisiji čiji voditelji Krešimir Mišak često širi teorije zavjere, o čemu smo pisali nekoliko puta (1,2,3)
Njegova predavanja se pak mogu naći na brojnim rubnim platformama, a njihov sadržaj često se odnosi na stvaranje “novog svjetskog poretka”.
Ovo nije prvi put da smo se susreli s Iganovim dezinformativnim tvrdnjama – nedavno smo pisali kako je netočno tvrdio da australske osiguravajuće kuće odbijaju pokrivanje liječenja onih osoba koje su se cijepile protiv Covida-19.
Rat postoji
Od početka rata Faktograf se susreo s brojnim dezinformacijama na temu rata o Ukrajini, a najveći dio njih odnosi se na rusku, ali i ukrajinsku propagandu.
Točno je i da je rat uzrokovao svjetsku krizu te ozbiljno utjecao na lance opskrbe hranom. Međutim, sve to nisu dokazi da je rat, koji je počeo 24. veljače, namješten ili cenzuriran.
Od samog početka ruske invazije više od 1000 novinara izvještava iz konfliktnih područja, a veliki broj Ukrajinaca na društvenim mrežama objavljuje video isječke iz napadnutih gradova i skloništa. Na primjer, rat u Ukrajini proglašen je prvim “Tik-Tok” ratom, upravo zato što se na dnevnoj bazi na toj društvenoj mreži objavljuje stotine tisuća videa pod heštegom #ukraine (1, 2).
Osim toga, rusku invaziju na Ukrajinu osudio je veliki dio međunarodne zajednice, zbog čega su Rusiji uvedene brojne sankcije s ciljem da je se ekonomski oslabi.
Kada bi rat bio namješten, to bi značilo da je u tu zavjeru uključen gotovo cijeli svijet – od samih Ukrajinaca, svjetskih državnika, do brojnih međunarodnih organizacija. A takav scenarij nije baš realan.
Internet
Max Igan tvrdi da će Vladimir Putin ugasiti internet te tvrditi da su to napravili ruski ili kineski hakeri.
Od početka invazije Rusija je uvela niz mjera kojima se ograničava pristup informacijama koje se mogu naći na internetu. U toj su zemlji tako blokirani Facebook, Twitter i Instagram, a brojnim medijskim kućama nametnuta je cenzura kada je riječ o objavljivanju informacija o ratu.
Mediji su tako izvještavali i o mogućnosti da Putin odsiječe Rusiju od globalnog interneta. Takve namjere, međutim, postojale su i prije rata u Ukrajini.
Alena Epifanova, istraživačica njemačkog instituta Vijeće za vanjske odnose, izjavila je za Euronews da je Kremlj počeo shvaćati internet kao prijetnju nakon što se u Rusiji 2011. godine održao niz prosvjeda zbog optužbi za izbornu prijevaru. To je potaknulo vlasti da od pružatelja internetskih usluga i usluga mrežnog hostinga zatraže blokiranje ili ograničavanje određenog sadržaja.
Nadalje, ruski su zastupnici odobrili niz amandmana na zakone o komunikacijama koji su obvezali ruske pružatelje internetskih usluga na instalaciju opreme za praćenje internetskog prometa te kontrolu komunikacijskih mreža. Tada je počelo i stvaranje ruskog DNS-a, odnosno, “sustava naziva domena”, infrastrukture koja bi omogućila “odvajanje” ruskog interneta od ostatka svijeta. Međutim, taj sustav nije još u potpunosti oživio, dijelom i zbog toga što se Rusija i dalje u tehnološkom smislu oslanja na “vanjski svijet”.
Osim toga, spajanju na ruski DNS protive se i sami davatelji internetskih usluga.
“Oni se još uvijek mogu povezati s globalnim DNS-om i zato radije plaćaju kazne, nego da se povezuju na nacionalni DNS i imaju neku štetu s ovim sustavom”, rekla je Epifanova za Euronews.
Sve i da Putin u potpunosti odsiječe Rusiju od globalnog interneta, to ujedno ne znači da će internet u toj zemlji biti u potpunosti ugašen. U tom slučaju, stanovnici Rusije ostali bi bez pristupa sadržaju koji se objavljuje u ostatku svijeta, što se u određenoj mjeri, uzevši u obzir cenzuru i blokiranje društvenih mreža, već događa.
Međutim, čak je i takvu cenzuru interneta moguće zaobići, spajanjem na mrežu korištenjem VPN-a – programa koji maskira korisnikovu IP adresu. Nakon što je Rusija napala Ukrajinu i počela cenzurirati dijelove interneta, popularnost VPN-ova među ruskim korisnicima znatno je skočila. Broj skidanja popularnih VPN aplikacija u Rusiji je na App Storeu i Google Playju skočio za oko 1200 posto.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)