| schema:text
| - Na nekoliko regionalnih Facebook profila (primjer arhiviran ovdje) širi se YouTube video s režiranom snimkom u kojoj su iz konteksta izvučene izjave izraelskog povjesničara, filozofa i publicista Yuvala Noaha Hararija i čelnika Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Klausa Schwaba. U videu se kao glavna teza provlači ideja da se cjepivima protiv Covida-19 hakiraju ljudi. Video je na YouTubeu objavljen 20. svibnja, a dosad je pregledan skoro 14 tisuća puta.
“Ljudi su postali životinje koje se mogu lako hakirati. Znate čitava ta ideja da ljudi imaju dušu, duh i da imaju slobodnu volju i nitko ne zna što se događa u meni i što god da odaberem, bilo da je riječ o izborima ili supermarketu, sve je to moja slobodna volja. To je završeno”, stoji na početku objavljene snimke, a potom se dodaje i rečenica: “Mi danas imamo tehnologiju da hakiramo ljudska bića u masovnim razmjerima”.
To su rečenice iz Hararijevog intervjua za Hebrejsko sveučilište u Jeruzalemu u listopadu 2020. godine na temu života u eri pandemije novog koronavirusa. U njemu je opširno govorio o obrazovanju, umjetnoj inteligenciji, pandemiji i demokraciji u novim uvjetima.
Harari ne može hakirati ljude
Citirane rečenice izvučene su iz konteksta. Harari u tom dijelu intervju govori o problemima s kojima se demokracija susreće u uvjetima razvoja umjetne inteligencije. U videu se, međutim, sugerira kako su njegove izjave dokaz da je Harari dio “globalističke elite” koja je inscenirala pandemiju Covida-19 s ciljem da porobi svjetsku populaciju.
Na konstataciju da ljudi u demokraciji odlučuju tko će biti na vlasti i da je to njihov izbor, Harari odgovara kako je sve to jedan “krug” te da, idealno gledajući, ljudi formiraju mišljenje i želje i tada glasaju za vladu koja zastupa njihova stajališta.
“No, znamo da je to dvostrano. Vlade imaju ogromnu moć u oblikovanju mišljenja i želja stanovnika i ta se moć danas još i povećava s novim tehnologijama, masovnim nadzorom i društvenim mrežama… Vlada ne samo da odgovara na volju ljudi nego je i oblikuje i to, zaista, destabilizira demokratski sustav. Mediji igraju veliku ulogu u tome. Jer, ako Vlada ima preveliku kontrolu nad medijima, tada ljudi ne formiraju svoje neovisno mišljenje o tome što se događa”, objašnjava Hahari.
Kada se pogleda kontekst jasno je da, kao što se sugerira u režiranoj snimci, Harari ne govori o doslovnom hakiranju stanovništva, niti je to opcija koju zagovara.
Što Harari podrazumijeva pod ‘hakiranjem’ ljudi?
Kad koristi termin “hakiranje”, Harari ne govori se o doslovnom hakiranju stanovništva, već profiliranju njihovih stavova i težnji koje se potom koriste u političke ili ekonomske svrhe.
“Mi sada imamo snagu. No, ne mi. Neke Vlade i korporacije, po prvi puta u povijesti, imaju moć, u osnovi, hakirati ljudska bića. Mnogo se govori o hakiranju kompjutera, pametnih telefona i bankovnih računa. Ali velika priča našeg doba je hakiranje ljudskih bića. A pod time mislim, ako imate dovoljno podataka i dovoljno moćno računalo, možete razumjeti ljude bolje nego oni razumiju sebe i potom možete njima manipulirati na načine koji su ranije bili nemogući. U takvoj situaciji stari demokratski sustav prestaje funkcionirati”, objašnjava Harari.
Dok je u režiranoj snimci na početak stavljene rečenica o ljudima kao “životinjama koje je lako hakirati” i tvrdnja da je “era slobodne volje završena”, u originalnom intervju ona se pojavljuje kao nastavak navedenog Hararijevog objašnjenja, a potom i objašnjava:
“Ovo je mjesto gdje filozofija susreće računalnu znanost i biologiju. Bez obzira što vi mislili da je ultimativna istina u svemiru, morate shvatiti da danas, praktično, imamo tehnologiju za hakiranje ljudi na masovnoj razini i to znači da ponovno moramo osmisliti demokraciju, tržište… Cijela ideja da je kupac uvijek u pravu i napravit ćemo sve što kupac želi. Da, sada možete hakirati i kupca. Možete njime manipulirati na način da on želi ono što ste mu rekli da želi. Gotovo je s idejom da korporacije samo zadovoljavaju potrebe kupaca. Iza tih objašnjenja se više ne možete sakriti”, završava svoj odgovor Hariri.
Manipulacija koronavirusom i cijepljenjem
Potom se u originalnom intervju prelazi na pitanje promjena u svijetu vezanih uz pandemiju koronavirusa i na Hararijevu procjenu što će se događati u post-pandemijskom svijetu i kako će on izgledati s obzirom na tržište rada, nekretnina, obiteljski život, slobodno vrijeme, umjetnost… Harari odgovara da nemamo izbora i da moramo zamisliti kakva će biti budućnost jer se natrag ne možemo vratiti, a prema njegovom mišljenju, promjene bi se dogodile i bez pandemije.
“Već smo u procesu ubrzane promjene pogonjene novim tehnologijama. Covid je samo sve ubrzao. Promjene za koje smo mislili da će im trebati 10 ili 20 godina, kao što je prebacivanje mnogih predavanja na sveučilištu online, dogodile su se u dva ili tri tjedna, ili mjeseca, zbog Covida. No, one su se ionako događale”, kazao je Harari.
Na konstataciju voditeljice kako sada više nema razloga za život blizu radnog mjesta ili fakulteta te da središta grada gube svoju funkciju, Harari odgovara: “Da, sve je digitalizirano i sve se nadgleda”.
Upravo tu zadnju rečenicu u režiranom videu autori koriste kako bi iz tri različite sekvence napravili jednu, koja onda izgleda ovako:
“Sve je danas digitalizirano i sve se nadgleda, i u ovo doba krize morate slušati znanost. Kaže se da je šteta da dobra kriza ostane neiskorištena, jer je kriza dobra prilika da se uvedu dobre reforme na koje ljudi sigurno ne bi pristali u normalnim okolnostima. Ali za vrijeme krize vi nemate šanse, pa hajdemo to napraviti”. Nakon čega se u snimci pokazuje kadar cijepljenja.
Međutim, to nije ono što je izraelski povjesničar doista rekao. Štoviše, kao što smo pokazali citirajući njegove pune izjave, uopće nije govorio o cijepljenju.
Također, Harari prije rečenice “da je šteta da dobra kriza ostane neiskorištena”, u originalnom intervju kaže da sve te promjene ne moraju značiti da će budućnost biti loša. Smatra da se na krizu može reagirati na različite načine.
“Možete reagirati na krizu generirajući mržnju. Za epidemiju kriviti strance ili manjine. Možete na nju reagirati generirajući pohlepu i razmišljati kako zaraditi što više novca. Ili reagirati generirajući neznanje. Smišljajući i šireći sve vrste nekih smiješnih teorija zavjere kao što je da je Bill Gates kreirao ovu epidemiju u laboratoriju kako bi preuzeo svijet. Ili možete reagirati generirajući mudrost, vjerovati u znanost, shvaćajući da u doba krize treba slijediti znanost, a ne teorije zavjere”, objašnjava Harari u dijelu iz kojeg je u režiranom videu izvučena samo rečenica – ona da treba vjerovati u znanost.
Potom navodi i da je bitna suradnja među ljudima jer je prednost ljudi pred virusom činjenica da oni mogu surađivati na način na koji virusi ne mogu.
Što znači ‘potkožni’ nadzor?
U režiranoj snimci na tom mjestu se fokus sa “hakiranja” i “nadzora” ljudi prebacuje na cjepiva te se, potpuno izvan konteksta originalnog intervjua izvlači Hararijeva rečenica u kojoj odgovara na pitanje hoće li nam cjepiva pomoći: “Ne, naravno da će pomoći, to će učiniti stvari više upravljivima”.
Važno je naglasiti i da je taj intervju vođen u listopadu 2020. godine, odnosno u prvoj godini pandemije, kada cjepiva protiv Covida-19 još nisu bila u širokoj uporabi. Kasnije su se dokazala kao vrlo važan alat u borbi protiv pandemije i zaista su oslabila, i učinila upravljivom, krizu koja je pogodila svijet te su spasila mnoge ljudske živote.
Potom se autori režiranog videa vraćaju u svibanj 2020. godine. Harari je tada gostovao u BBC-jevoj emisiji Hard Talk te također govorio o “hakiranju” i nadzoru ljudi. No, taj razgovor koriste kako bi ranije razotkriveno “hakiranje” povezali s cijepljenjem i to putem engleske sintagme “under the skin”, što na hrvatskom znači “potkožno”.
No, Harari korištenjem tog izraza ne povezuje ubod medicinske igle kod cijepljenja s “hakiranjem” ljudi, već radi razliku između dvije vrste nadzora. U komentaru za Al Jazeeru u svibnju 2020., “over the skin surveillance” ili vanjski nadzor bilo bi nadgledanje što radimo, gdje idemo, s kim se susrećemo ili što gledamo na televiziji.
Za razliku od toga, druga vrsta nadzora je ona kada ne prate što radimo, već otkrivaju što osjećamo. Kao primjer Harari navodi uređaj koji mjeri što se događa unutar naših tijela, npr. tjelesnu temperaturu, krvni tlak ili možda otkucaje srca. Harari upozorava da takve tehnologije treba oprezno koristiti kako se ne bi iskoristile protiv ljudi, odnosno njihove privatnosti, a treba pojačati i nadzor vlasti koje bi imale pristup biometrijskim podacima.
Snimka Klausa Schwaba iz 2015. godine
Na kraju režirane snimke u kojoj se manipulativno povezuju “hakiranje” ljudi, nadzor i cjepivo, pojavljuje se i izjava čelnika Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Klausa Schwaba iz intervjua koji je 2015. godine dao Charlieju Roseu, a u kojem je govorio o etičkim dilemama koje donosi napredak znanosti.
“Jedna od karakteristika ove industrijske revolucije je da ne mijenja ono što radiš. Mijenja tebe, ako primiš taj genetski entitet. Samo jedan primjer. Ti si taj koji se mijenja i, naravno, to ima veliki ‘udarac’ na tvoj identitet”, kaže Schwab, a potom mu voditelj postavlja novo pitanje: “I postoje razne mogućnosti s kojima treba biti jako oprezan kada krenete raditi takve genetske pokuse, ljudi se brinu da vi mijenjate sve ono što nas čini ljudima?”
“To i jest problem. Ova nova industrijska revolucija nam daje mnoge prilike, ali podiže i mnoga etička pitanja pa čak i legalne implikacije. I mi moramo biti spremni za to u Davosu sljedeće godine”, govori Schwab.
U tom intervju iz 2015., godinama prije pandemije koronavirusa i pojave cjepiva protiv Covida-19, Schwab je govorio o “četvrtoj industrijskoj revoluciji” koja je bila glavna tema godišnjeg skupa u Davosu.
Kao ključne teme istaknuo je utjecaj razvoja tehnologije na društva, prikupljanja velike količine informacija, umjetnoj inteligenciji i robotima te upozorio na mogućnosti mijenjanja genoma, no cjepivima i koronavirusu, kao niti o nadzoru ljudi, u tom razgovoru nije rekao niti riječi.
Jasno je da se u režiranoj snimci nepovezanim izjavama izvučenima iz konteksta pokušava stvoriti narativ da se ljude “hakira” i nadzire pomoću cjepiva protiv novog koronavirusa. Takva tvrdnja nema utemeljenje u činjenicama.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)