About: http://data.cimple.eu/claim-review/28eec75d8e1eba74c38485acac9a33a8f4c8556799e9001b87db6cf0     Goto   Sponge   NotDistinct   Permalink

An Entity of Type : schema:ClaimReview, within Data Space : data.cimple.eu associated with source document(s)

AttributesValues
rdf:type
http://data.cimple...lizedReviewRating
schema:url
schema:text
  • Društvenom mrežom Facebook širi se video (arhiviran ovdje) pjevača Marka Bošnjaka generiran upotrebom umjetne inteligencije (AI). Video koji traje 52 sekunde prikazuje našeg pjevača Bošnjaka, pobjednika ovogodišnje Dore i predstavnika Hrvatske na Eurosongu kako navodno reklamira ulaganje u platformu koja može donijeti zaradu od “3.000 eura, pa i više”. Snimku zaslona objave na Facebooku donosimo niže. Video oglas sljedećeg je sadržaja: “Službeno mi prijete ako ne zašutim. Neće mi dopustiti da predstavljam našu zemlju na Eurosongu. Pitat ćete se zašto. Razlog je taj što sam rekao ono o čemu se inače šuti. Samo sam podijelio s ljudima platformu koja pruža stvarnu priliku za zaradu svakom stanovniku Hrvatske koji želi zarađivati. Onima koji su umorni od stalne nestabilnosti i straha za sutrašnji dan. Uložio sam 250 eura i dobio priliku zarađivati od 3.000 eura mjesečno, a ponekad i više. Sve je jasno i dostupno. To stvarno funkcionira i ja sam to jednostavno podijelio s ljudima. Upravo zbog toga vrše pritisak na mene jer nekome odgovara da vi i dalje živite u strahu, da ovisite o državi i o poslu. Ali ja neću šutjeti. I sam sam bio u toj situaciji, kada ne znaš što donosi sutra i ako netko ovo vidi i odluči promijeniti svoj život, onda znam da sam učinio pravu stvar.” Snimka je preuzeta iz Bošnjakova gostovanja u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u 2, ali je promijenjen sadržaj razgovora. Ovo nije prvi put da se lažnim prilikama za raznorazna ulaganja, ili putem lažnih nagradnih igara [1, 2, 3, 4] nastoji prevariti korisnike te doći do osobnih podataka korisnika društvenih mreža. Sumnjiva Facebook stranica Oglas je kreirala i pokrenula Facebook stranica “Posebna ponuda”. Navedena FB stranica u trenutku pisanja članka nije imala niti jednu oznaku “sviđa mi se” te je imala samo jednog pratitelja. Stranica je kreirana 15. travnja 2025. godine i nema objava, već samo nekoliko stock fotografija i aktivnih oglasa. Već samo to dovoljno je da pomislimo da se radi o sumnjivom sadržaju. Oglas nudi poveznicu na stranicu “SmartTrader AI” na kojoj je potrebno ispuniti kratki “upitnik” i odgovoriti na pitanja poput kako ste saznali za stranicu i koliko sredstava mislite uložiti. Nakon ispunjavanja upitnika korisniku se “odobrava pristup” te se on/a može registrirati ispunjavanjem podataka poput imena i prezimena, adrese elektroničke pošte i broja mobitela. Obratili smo se i Marku Bošnjaku koji nam je kratko putem aplikacije WhatsApp odgovorio da se radi o lažnoj snimci. “Ovo je očigledno neki deepfake s kojim nemam veze”, kazao nam je. Ne nasjedajte, radi se o prevari. Stranice ovakvog tipa koriste fotografije i videe kreirane umjetnom inteligencijom kako bi poznate ljude povezala s raznim stranicama ili investicijskim platformama. Phishingom do podataka korisnika Kao što smo već pisali, najveći problem ovakvih internetskih prevara leži u tome što nekome tko se ne smatra naprednim internetskim korisnikom, djeluju legitimno. No, cilj im je prikupiti vaše osobne podatke i natjerati vas da uplatite veliku sumu novca kako biste navodno zaradili, a sve kako bi ukrali vaše osobne podatke i podatke o bankovnom računu i iskoristili ih u zlonamjerne svrhe. Takva vrsta prevare naziva se phishingom i najčešće se odvija putem e-mail poruka koje izgledaju kao stvarne, ali sve češće se događaju i na društvenim mrežama. Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) navodi da se termin phishing odnosi na internetske prijevare u vidu lažnih e-poruka koje izgledaju kao da su ih poslale legitimne organizacije (primjerice banka, tijelo javne vlasti ili internet stranica za kupovinu), a koje primatelja navode na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka. Na ovaj način prevaranti dobivaju pristup korisničkim imenima, lozinkama ili podacima s kreditnih kartica. Objavili su i apel građanima: “Ne upisujte svoje osobne podatke, podatke o kreditnoj kartici, ne šaljite preslike osobnih iskaznica, pinove kartica, CVC kodove s kartica (zadnje tri znamenke na poleđini kartice), kao niti kodove koje generira mobilno bankarstvo. Institucije poput banaka, tijela javnih vlasti Vas neće tražiti da osobne podatke dostavljate putem e-maila. Također, imajte na umu kako je za uplatu na račun potreban samo IBAN/broj računa te ime i prezime vlasnika računa, a ne podaci s Vaše kartice (broj kartice, datum isteka i CVC kod)!” Napominju i da je obrazac takvih poruka većinom isti: napadači koriste sličnu domenu e-mail adrese kao i organizacija kojom se predstavljaju, pozivaju na hitnu/brzu reakciju, poruke često sadrže gramatičke i pravopisne pogreške te od Vas traže određene osobne podatke, a najčešće se traži upisivanje podataka s Vaše kartice, što je slučaj i s prevarom o kojoj pišem koja koristi nazive emisije i lažnu Facebook stranicu medija kako bi navela čitatelje/građane da povjeruju da se radi o stvarnom intervjuu i prilici za zaradu. Na stranicama AZOP-a mogu se pronaći i detaljno opisani primjeri phishinga, kako biste se lakše zaštitili. Uobičajena praksa Postoje razni primjeri phishing prevara – bilo da se radi o lažnim nagradnim igrama koje se šire društvenim mrežama, nepostojećim investicijskim platformama kao u ovom slučaju ili AI generiranim snimkama, takozvanim deepfakeovima kroz koje se nude čudotvorni proizvodi i lijekovi. Uz direktne prevare kao što su krađa novčanih sredstava, prevaranti dobivene podatke mogu također iskoristiti za druge oblike kriminalnih radnji kao što su krađa identiteta i prijevare korištenjem socijalnog inženjeringa. Faktograf je o ovakvim temama raznih prevara pisao u više navrata, a “žrtve” su osim javnih osoba bile i tvrtke poput Elipsa, Plodina, Lidla, ali i nekih banaka i slično. Internetski prevaranti korisnicima društvenih mreža obećavaju vrijedne nagrade ili brzu zaradu, a zapravo ih pokušavaju opljačkati. Nekima je namjera od korisnika pokušati izvući novac, drugi preferiraju krađu osobnih podataka. Zaključno, društvenom mrežom Facebook širi se snimka pjevača Marka Bošnjaka generirana korištenjem umjetne inteligencije u kojoj on poziva na investiranje u platforme koje nude brzu zaradu. Riječ je o prevari, što nam je potvrdio i pjevač.
schema:reviewRating
schema:author
schema:datePublished
schema:inLanguage
  • Croatian
schema:itemReviewed
Faceted Search & Find service v1.16.115 as of Oct 09 2023


Alternative Linked Data Documents: ODE     Content Formats:   [cxml] [csv]     RDF   [text] [turtle] [ld+json] [rdf+json] [rdf+xml]     ODATA   [atom+xml] [odata+json]     Microdata   [microdata+json] [html]    About   
This material is Open Knowledge   W3C Semantic Web Technology [RDF Data] Valid XHTML + RDFa
OpenLink Virtuoso version 07.20.3238 as of Jul 16 2024, on Linux (x86_64-pc-linux-musl), Single-Server Edition (126 GB total memory, 11 GB memory in use)
Data on this page belongs to its respective rights holders.
Virtuoso Faceted Browser Copyright © 2009-2025 OpenLink Software