| schema:text
| - Facebookom se dijeli status u kojem se iznose neprecizne i manipulativne tvrdnje o spojevima koji čine sastav pojedinih cjepiva. Mnoge su od tih tvrdnji već ranije demantirane (1, 2), no ponovno su se pojavile usred pandemije novog koronavirusa.
Objava kojom se šire netočne tvrdnje o sastavu cjepiva arhivirana je ovdje.
Popis je prepisan sa stranice Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, s liste koja nabraja pomoćne sastojke u cjepivima odobrenim u SAD-u.
Sličan se status dijeli i društvenim mrežama među korisnicima engleskog govornog područja te su točnost takvih tvrdnji već provjeravali Reuters, FullFact i Medical News Today.
Sastojci cjepiva nisu toksični u onim količinama u kojima se nalaze u cjepivima
Objava nabraja “otrove koji se nalaze u obveznim cjepivima za djecu” i njihove učinke na ljudski organizam, no ne navodi koju je količinu tih sastojaka potrebno konzumirati da bi se manifestirale navodne posljedice. Naime, količine određenih sastojaka u cjepivima znatno su niže nego količine s kojima djeca ili odrasli dolaze u kontakt u svojoj okolini.
Na platformi Metafact, putem koje znanstvenici i stručnjaci odgovaraju na pitanja zainteresirane javnosti, objasnili su kako ne postoji dokaz da su sastojci cjepiva toksični u onim količinama u kojima se nalaze u cjepivima.
Svi sastojci u cjepivima imaju svoju specifičnu svrhu, kako objašnjava tablica objavljena na stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Tvrdnje da su formaldehid, beta-propiolakton, glutaraldehid i aceton toksični izvučene su iz konteksta jer se ne objašnjava koja količina je potrebna da se ta toksičnost manifestira kod ljudi. Primjerice, količina formaldehida koju nalazimo u krvi deset je puta veća od one koju možemo naći u bilo kojem cjepivu (1).
Aluminij iz cjepiva ne izaziva demenciju
O pitanju aluminija i aluminijskih soli te timersoala u cjepivima, za koje se u objavi navodi da su neurotoksini povezani s Alzheimerovom bolesti, demencijom i autizmom, već se također mnogo pisalo.
Aluminij i živa su elementi koje nalazimo svuda u prirodi; specifični uzrok ili uzroci autizma nisu poznati (1, 2, 3), a znanstvena istraživanja nisu utvrdila uvjerljivu uzročno-posljedičnu vezu između izloženosti aluminiju i nastanka Alzheimerove bolesti (1, 2). Također, tiomersal je uklonjen iz monodoznih cjepiva (1, 2).
Za polisorbat 80 i 20 navodi se da “prelazi krvno-moždanu barijeru i sa sobom nosi aluminij, timerosal i viruse dopuštajući im da uđu u mozak”.
Polisorbat 80 je emulgator koji se koristi u sladoledima, želatinastim desertima, roštiljskom umaku i ukiseljenim prehrambenim proizvodima, navodi Medical News Today. U cjepivima se koristi kako bi se očuvala struktura otopine.
Heksadeciltrimetilamonijev bromid koristi se u preradi cjepiva i pojavljuje se kao rezidualni ostatak. Za navod da “može oštetiti jetru, kardiovaskularni sustav i središnji živčani sustav” te “utjecati (na) reproduktivne organe i izazvati urođene mane” nije moguće naći znanstvena istraživanja koja tu tvrdnju potkrepljuju.
Životinjske i ljudske stanice u proizvodnji cjepiva
Zatim se spominju i stanice ljudskog i životinjskog podrijetla, vjerojatno s ciljem da uzrokuju gađenje ili moralnu paniku, iako je njihovo korištenje u medicinskim istraživanjima i proizvodnji cjepiva dokumentirano i javno dostupno.
Fetalni goveđi serum, ljudske diploidne fibroblastne stanice odnosno ljudske embrionalne kulture plućnih stanica (riječ je o istim stanicama nazvanim WI-38 i MRC-5) te bubrežne stanice afričkog zelenog majmuna koriste se kao stanične linije u proizvodnji cjepiva. Zašto se i kako kulture stanica koriste u proizvodnji objašnjeno je ovdje i ovdje.
Netočna tvrdnja da “strani DNK ima sposobnost interakcije s našim vlastitim” detaljno je objašnjena ovdje.
Navodi se potom i E. Coli, koja “može izazvati trovanje krvi (Sepsu)”. E-coli normalan je stanovnik probavnog sustava, no kad poprimi patološka svojstva (mutacijom antigena) postaje uzročnik infekcija.
Za “DNA iz svinje Circovirus tip-1” ne iznosi se tvrdnja koliko je i kako “otrovan”. Pretpostavka je da se cirkovirus spominje zbog slučaja iz 2010. godine, kad je u dvije proizvedene serije Rotarix cjepiva proizvođača GlaxoSmithKline (GSK), otkrivena prisutnost DNA fragmenta svinjskog cirkovirusa-1 (PCV-1) (1).
Informirajte se o cjepivima iz pouzdanih izvora
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je više odgovora na pitanja o sastavu cjepiva, koje možete pronaći ovdje (1, 2, 3).
Također, s obzirom da objava ne navodi koje točno cjepivo odobreno u RH sadrži točno koji spoj, isto se može provjeriti preko baze lijekova HALMED-a, a provjeru mogućih nuspojava lijekova može se provjeriti i na stranici EudraVigilance, sustava osmišljenog za prikupljanje prijava sumnji na nuspojave.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavljuje i redovite godišnje izvještaje o nuspojavama cijepljenja. Izvještaj za 2018. dostupan je ovdje, a izvještaje za ranije godine možete pročitati ovdje.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)