| schema:text
| - Ministarstvo znanosti i visokog obrazovanja uputilo je u proceduru javnog savjetovanja nacrt prijedloga novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji bi trebao zamijeniti aktualni Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Taj je zakon od donošenja prije 19 godina doživio niz izmjena i dopuna. Javno savjetovanje o novom zakonu otvoreno je 6. svibnja i trajat će do 5. lipnja.
Novi zakon trebao bi ojačati nadzor nad radom sveučilišta jer se umjesto Sveučilišnog savjeta predlaže osnivanje Sveučilišnog vijeća čije će članove imenovati senat i osnivač sveučilišta. Prema obrazloženju Ministarstva znanosti i visokog obrazovanja, takva promjena „s jedne strane omogućuje da zakonske odredbe djelotvornije postignu svrhu zbog koje je sveučilište dobilo ustavno jamstvo na autonomiju, a s druge se uvažava pravo osnivača na nadzor zakonitosti rada i kroz tijela javnih sveučilišta“.
Zakonskim prijedlogom predviđeno je i da Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, kao najviše savjetodavno i stručno tijelo koje se brine za razvoj i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u Hrvatskoj, preuzme nadležnost u donošenju minimalnih etičkih standarda. Na temelju njih će visoka učilišta uskladiti svoje etičke kodekse i etičke postupke.
Sveučilišta će, prema prijedlogu novog zakona, dobiti ovlasti da samostalno uređuju unutarnje ustrojstvo. Autonomija sveučilišta i znanstvenih instituta jača se i kroz statutarne i druge samoregulirajuće institucionalne mehanizme, posebice pri izboru čelništva institucija, nastavnika i istraživača.
Za izdvajanje fakulteta iz sastava postojećeg javnog sveučilišta i osnivanje novog javnog sveučilišta bit će potrebna dvotrećinska većina glasova u senatu.
Lokalna uprava i samouprava u budućnosti više neće moći osnivati nova visoka učilišta, odnosno njihovo će osnivanje kontrolirati država. Kako se obrazlaže u zakonskom prijedlogu, razlog za to su slučajevi nelikvidnosti i neučinkovitog sustava upravljanja pojedinim visokim školama koje su osnovali županije, gradovi i općine, a koje u konačnici radi poticanja dostupnosti i inkluzivnosti visokog obrazovanja preuzima Republika Hrvatska na teret državnog proračuna pa on postaje dodatno neplanirano opterećen.
„Pritom se ne zadire u prava i opstojnost već osnovanih visokih učilišta sukladno trenutačno važećem Zakonu. Visoka učilišta koja su osnovali županije, gradovi i općine nastavljaju s radom kao privatna visoka učilišta“, navodi se u obrazloženju novog zakonskog prijedloga.
Studentski zbor proširio dezinformaciju o sadržaju zakona
I prije no što je prijedlog novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti pušten u proceduru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, u studentskoj populaciji izazvao je bojazan da će ostati bez određenih stečenih prava, koja su regulirana aktualnim zakonodavstvom.
Našeg čitatelja zanimalo je hoće li studenti, među ostalim, „izgubiti pravo na odgovarajuću psihološku pomoć“, „izgubiti pravo na sudjelovanje u radu studentskih organizacija“ kao i „pravo studenata na konzultacije“. Takve je tvrdnje 4. travnja na Facebooku i Instagramu iznio Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, što je izazvalo zabrinutost kod studenata.
Tvrdnje Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu početkom travnja prenijeli su i neki mediji, a oglasilo se i resorno ministarstvo demantirajući da će studenti ostati bez dijela svojih prava (Dnevnik.hr, N1, Jutarnji.hr, Srednja.hr).
U javnu raspravu uključili su se i Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Nezavisni sindikata znanosti i visokog obrazovanja. I jedni i drugi su poručili kako nije točno da se novim zakonom ograničavaju prava studenata (Studentski.hr, 24 sata). Telegram je početkom travnja objavio da Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu neutemeljenim napadom na novi zakon pokušava pomoći rektoru zagrebačkog sveučilišta Damiru Borasu.
Puštanjem teksta zakona u javno savjetovanje je i konačno potvrđeno da studenti neće ostati bez prava koja su im garantirana ranijim zakonom.
Prava ostaju
Studentska prava čiji je gubitak Studentski zbor neutemeljeno najavljivao samo su dio prava i obaveza studenata pobrojanih u članku 88. još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Prava i obaveze studenata u prijedlogu novog zakona reguliraju se člankom 77. te je točno da u tom članku prava koja naš čitatelj u svom upitu spominje nisu pobrojana. No, nije točno da studenti bez njih ostaju.
„Student koji studira u redovitom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na subvencionirano stanovanje i prehranu, pravo na obavljanje studentskih poslova te pravo na državne stipendije i druge novčane potpore“, navodi se u članku 78. prijedloga novog zakona. Kako studenti ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje, imaju pravo koristiti sve zdravstvene usluga pa tako i odgovarajuću psihološku pomoć.
Nadalje, „studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom sveučilišta“ predstavljaju 10 posto članova senata od čega 20 posto mogu biti studenti poslijediplomskih studija (sada je propisano da najviše pet posto predstavnika studenata mogu biti studenti poslijediplomskih studija). Jednak udio svojih predstavnika studenti će imati i fakultetskim vijećima te vijećima veleučilišta.
Studenti će tako imati pravo sudjelovati u izboru rektora, prorektora, dekana i prodekana. Neće sudjelovati u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta.
Kao i do sada, studenti će imati pravo suspenzivnog veta o svim pitanjima koja se njih tiču. Drugim riječima, bez pristanka studenata ne mogu se donositi odluke o promjeni uvjeta studija, izmjeni nastavnih programa i izvedbenog plana studija, pitanjima studentskog standarda „te drugim pitanjima važnim za studente koja su utvrđena statutom sveučilišta“.
Samo sudjelovanje studenata u studentskim organizacijama propisano je Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama pa nema govora da se prijedlogom novog Zakona takav angažman studenata priječi. To, uostalom, nigdje u zakonskom prijedlogu niti ne piše.
Novina koju bi studentima trebao donijeti novi zakon je novi način ocjenjivanja. Točnije, postojećim brojčanim ocjenama pridodat će se i slova. Prijedlog zakona predviđa da brojčana ocjena pet (izvrstan) odgovara slovnoj ocjeni A. Vrlo dobar, odnosno četvorka bit će istovjetna slovnoj ocjeni B. Slovo C bit će isto što i ocjena dobar, odnosno trojka, dok će slovo D označavati dvojku, odnosno dovoljan. Jedinici, odnosno ocjeni nedovoljan pridodat će se slovna ocjena F.
Ministarstvo: Promjene su nomotehničke
Samo Ministarstvo znanosti i visokog obrazovanja ističe kako će studenti zadržati sva prava koja su i do sada imali. Odgovarajući na naš upit, iz tog su Ministarstva podsjetili i da je prije više od mjesec dana održan sastanak državnog tajnika Ivice Šuška s predstavnicima studentskih zborova iz cijele Hrvatske na kojem se razgovaralo o novom zakonskom prijedlogu te novostima koje se odnose na studente.
„Državni tajnik pojasnio je studentima da u prijedlogu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju nisu izostavljena studentska prava, nego su u odnosu na prijašnju verziju zakona koja je donesena prije gotovo 20 godina nomotehnički drugačije uređena“, navode na naš upit iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Sva su se studentska prava, nadalje, i ranije detaljnije određivala općim aktima visokih učilišta koje donosi ili senat ili fakultetsko vijeće u kojem sudjeluju i predstavnici studenata, navode iz Ministarstva dodajući kako je novim prijedlogom Zakona propisano da studentski predstavnici imaju pravo suspenzivnog veta ako smatraju da prava studenata koja su definirana statutima i pravilnicima o studiranju nisu povoljna za studente. Suspenzivni veto moguć je, međutim, i sada.
Ministarstvo znanosti i visokog obrazovanja je, odgovarajući na naš upit o studentskim pravima u prijedlogu novog zakona, zapravo prepričalo što je sve državni tajnik u Ministarstvu rekao predstavnicima studenata prije mjesec dana.
„Istaknuo je kako će studenti i nadalje imati pravo na psihološku i svaku drugu zdravstvenu skrb jer se novim prijedlogom Zakona propisuje da student imaju sva prava iz zdravstvenog osiguranja koje se plaća iz državnog proračuna te u skladu s tim imaju pravo otići u bilo koju instituciju koja ima potpisan ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, kao što to imaju i sada“, navode u odgovoru ističući kako su studentska prava na zdravstvene usluge ostala nepromijenjena.
Što se tiče mentorskog rada i konzultacija, to je obaveza profesora na visokim učilištima.
„U opisu radnog mjesta svakog profesora su konzultacije sa studentima. O načinu izvođenja konzultacija i mentorskog rada nije bilo govora ni u prethodnom Zakonu, nego je to bilo propisano općim aktima samih visokih učilišta, kao što će to biti propisano i dalje“, navode iz ministarstva.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)