About: http://data.cimple.eu/claim-review/624f664485a01cc8ca9a8488ea20ad4d3204e571663bbbc456acccb1     Goto   Sponge   NotDistinct   Permalink

An Entity of Type : schema:ClaimReview, within Data Space : data.cimple.eu associated with source document(s)

AttributesValues
rdf:type
http://data.cimple...lizedReviewRating
schema:url
schema:text
  • Portal Logično nastavlja širiti prorusku propagandu. Ovog puta na toj je stranici izašao tekst naslova “Nacistički zločini u Odesi: 8 godina kasnije”, koji se širi putem društvenih mreža. Autor teksta navodi kako su fašisti, dok su ljudi spaljivani, uzvikivali “Slava Ukraini” te da su to “isti nacisti koji se bore za Kijev”. Članku je priložen i video koji prikazuje sukob proukrajinskih i proruskih prosvjednika u Odesi koji je dogodio u svibnju 2014. godine. “2. svibnja, obilježava se osma godišnjica đavolskih nacističkih zločina u Odesi. Za one koji nisu upoznati s time kako je ovaj rat počeo, ažurirao sam članak News Junkie Posta o njegovoj etiologiji za The Indicter 2015. Najmanje 46 ljudi je ubijeno, a mnogo više nestalo, kada su proruske simpatizere zaključali u zgradu sindikata pripadnici fašističkog Sektora, prije nego što je zapaljena”, navodi se na početku teksta. Logično navodi kako postoje i uznemirujuća nagađanja da NATO ima jedinicu “skrivenu duboko u utrobi tvornice Azovstal”. Budući da smo se netočnom tvrdnjom o NATO-ovoj prisutnosti u Azovstalu, koju su proširili ruski državni mediji, bavili u ovom tekstu, u nastavku ćemo se fokusirati na nepotpuno prikazivanje događaja od prije osam godina u Odesi. Što se dogodilo 2014. godine? Višemjesečne prosvjede na glavnom kijevskom trgu Majdanu je krajem 2013. potaknulo nezadovoljstvo proeuropski orijentirane javnosti koja je na ulice izašla nakon što je tadašnja proruska vlast na čelu s Viktorom Janukovičem odbila potpisati sporazum o pridruživanju i suradnji s Europskom unijom, što je u političkom i ekonomskom smislu značilo okretanje k Rusiji i njenoj Euroazijskoj ekonomskoj zajednici. Prosvjedovali su studenti, aktivisti, oporba te ostali građani, ali i ekstremni desničari koji su isticali neonacistička obilježja, što je kasnije poslužilo Rusiji kao podloga za neutemeljeni argument da Ukrajinom vladaju nacisti. Nedugo nakon odlaska Janukoviča s vlasti, u ožujku 2014. godine, počeli su sukobi proruskih i proeuropskih strana na Krimu koji je Rusija kasnije anektirala, provevši referendum o odcjepljenju koji Venecijanska komisija Vijeća Europe smatra nezakonitim. Nakon odcjepljenja Krima, u travnju 2014. su krenuli sukobi u istočnoj Ukrajini, odnosno u regiji Donbas, gdje su proruski separatisti proglasili nezavisnost Donjecke i Luganske Narodne Republike na području istoimenih pokrajina. Istovremeno, ukrajinska vlast kreće u sukob s proruskim separatistima te u svoje borbene jedinice primaju i pripadnike ekstremnih desničarskih grupa. Neonacistički bataljun Azov u studenom 2014. integriran je u ukrajinsku vojsku. Sukob u Odesi Napetosti u Odesi porasle su nakon 19. veljače 2014, kada su skupinu proukrajinskih prosvjednika i lokalne novinare napale organizirane, proruske skupine ispred regionalne državne uprave u Odesi. Tijekom ožujka i travnja 2014. dvije suprotstavljene skupine u tom su gradu održavale skupove koji bi uglavnom prolazili bez nasilja. U vrijeme kada su proruski separatisti počeli preuzimati vlast u istočnoj Ukrajini, jedan dio njih prosvjedovao je u Odesi, na Trgu Kulikovo polje. Tog dana, 2. svibnja, održavala se i nogometna utakmica nakon koje je kroz grad prošlo tisuće proukrajinski nastrojenih nogometnih navijača, među njima i brojni huligani, ali i obični građani (Deutsche Welle). Proruski aktivisti počeli su ih gađati palicama te koristiti oružje. Prema pisanju Deutsche Wellea, prva žrtva tog dana bio je ukrajinski aktivist, što je dovelo do eskalacije sukoba u kojem su brojčano nadmoćniji Ukrajinci započeli lov na proruske aktiviste. U središtu grada izbili su sukobi dviju skupina koji su trajali nekoliko sati. Obje su skupine koristile vatreno oružje, što je rezultiralo smrću šest osoba (četiri na strani proruskih pobunjenika i dvoje na strani ukrajinskih prosvjednika). Budući da policija nije uspjela učinkovito odgovoriti na nasilje s obje strane, situacija je vrlo brzo izmaknula kontroli. Bježeći od proukrajinskih prosvjednika, pripadnici suprotne strane zabarikadirali su se u Domu sindikata. Kako navodi Matilda Bogner, voditeljica promatračke misije UN-a za ljudska prava u Ukrajini, članovi misije vidjeli su kako obje strane bacaju kamenje i Molotovljeve koktele te su čuli pucnjeva koji su dolazili s obje strane, nakon čega je u Domu sindikata počeo požar. Vatrogasci Državne hitne službe (SES) reagirali su sa značajnim kašnjenjem na brojne hitne pozive očevidaca te su došli 45 minuta nakon prvog poziva. U međuvremenu, živote su izgubile četrdeset i dvije osobe. Nasilje su provodili i proruski i proukrajinski aktivisti, ali u ovom se slučaju najviše tereti policija jer nije spriječila nerede. Istraga ukrajinskog državnog tužiteljstva pokazala je kako nisu pronađeni dokazi da je požar podmetnut; smatra se da se vatra u Domu sindikata proširila zbog “efekta dimnjaka” (Deutsche Welle). Optužnice Kako navodi Bogner, istraga požara u Domu sindikata nije rezultirala optužnicama protiv proruskih ili proukrajinskih prosvjednika već se, umjesto toga, fokusirala na ulogu policije u osiguravanju sigurnosti ljudi i sprječavanju nasilja te na ulogu službenika SES-a koji nisu adekvatno reagirali na hitne pozive. Nijedan od sudskih postupaka u vezi s ulogom policije ili službenika SES-a nije dovršen. Za ubojstvo je optužena samo jedna osoba, pripadnik proukrajinskih prosvjednika koji je u sukobu u centru grada ubio pripadnika proruske strane. Ubojstva ostale petorice muškaraca tijekom sukoba u središtu grada ostala su nekažnjena. Kako navodi UN, umjesto da se fokusira na identifikaciju počinitelja ubojstava, policija je svoje napore usmjerila na istragu i kazneni progon pristaša proruskih pobunjenika zbog njihovog sudjelovanja u sukobima. Podignuta je optužnica protiv 19 navodnih pristaša proruskih pobunjenika koji se terete za sudjelovanje u nemirima u središtu grada, ali u rujnu 2017. sud ih je oslobodio zbog neučinkovite istrage te pristranog i politički motiviranog kaznenog gonjenja. Nedostatak volje Prema regionalnim i međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima koje je potpisala, Ukrajina je dužna identificirati, procesuirati i privesti pravdi odgovorne za smrt 48 osoba. Međutim, za tako nešto, procjenjuje UN, nedostaje političke volje. Osim toga, veliki problem predstavljaju pripadnici proukrajinskog pokreta koji vrše pritisak na suce te pokušavaju utjecati na njihove odluke u kaznenim predmetima koji su povezani s događajima od 2. svibnja. Neki od njih su ometali suđenja te prijetili ubojstvom odvjetniku koji je zastupao prorusku stranu, a koji je u sukobu s njima zadobio prijelom prsta. Nekoliko osoba koje se kazneno gone u vezi s događajima od 2. svibnja uspjelo je pobjeći u inozemstvo, na Krim ili na teritorij pod kontrolom samoproglašenih ‘republika’ u Donbasu. Neki od njih su visoki dužnosnici iz policije i SES-a te pristaše proruskih pobunjenika. Propaganda Osim istrage UN-a, nasilje u Odesi istraživao je i Međunarodni savjetodavni odbor Vijeća Europe. I ta je istraga pokazala da su sukobi počeli kada je skupina proruskih aktivista napala miran marš potpore ukrajinskom jedinstvu, nakon čega su obje strane koristile oružje. Neovisna izvješća govore i da je nemoguće utvrditi izvor požara u Domu sindikata koji je uzrokovao smrt 42 proruskih aktivista, budući da su Molotovljevi kokteli bacani i na zgradu i iz nje. Unatoč tome, Rusija koristi događaje u Odesi kako bi optužila proukrajinske prosvjednike za nasilje i ubojstva, najčešće putem selektivnog izvještavanja o tome što se uistinu dogodilo u Odesi taj dan. Tako se u ruskoj verziji ovog događaja ne navodi da su sukob započeli proruski prosvjednici. Njih se prikazuje isključivo kao zatočenike gorećeg Doma sindikata na koji pucaju proukrajinski aktivisti te se istovremeno zanemaruje činjenica da su obje strane koristile vatreno oružje. Otkad je ruski predsjednik Vladimir Putin 2017. godine izjavio kako su ukrajinski nacionalisti tjerali bespomoćne ljude u Dom sindikata i žive ih spalili, ta je “istina” postala dio ruske propagande koja se intenzivirala nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači ove godine (1, 2).
schema:mentions
schema:reviewRating
schema:author
schema:datePublished
schema:inLanguage
  • Croatian
schema:itemReviewed
Faceted Search & Find service v1.16.115 as of Oct 09 2023


Alternative Linked Data Documents: ODE     Content Formats:   [cxml] [csv]     RDF   [text] [turtle] [ld+json] [rdf+json] [rdf+xml]     ODATA   [atom+xml] [odata+json]     Microdata   [microdata+json] [html]    About   
This material is Open Knowledge   W3C Semantic Web Technology [RDF Data] Valid XHTML + RDFa
OpenLink Virtuoso version 07.20.3238 as of Jul 16 2024, on Linux (x86_64-pc-linux-musl), Single-Server Edition (126 GB total memory, 11 GB memory in use)
Data on this page belongs to its respective rights holders.
Virtuoso Faceted Browser Copyright © 2009-2025 OpenLink Software