| schema:text
| - „Danima smo slušali lažne tvrdnje o tome da je mirovina pala na 39 posto. Netočno! Sveukupna mirovina dosegla je 47,1 posto prosječne plaće”, poručio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade predstavljajući u Saboru Izvješće o radu Vlade.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) redovito objavljuje detaljne podatke o osiguranicima i korisnicima mirovina. pa se tako daje i detaljan pregled kretanja mirovina u odnosu na plaće, a kao i drugi statistički podaci i ti se mogu vaditi iz konteksta i koristiti ovisno o potrebi.
Prema Statističkim informacijama HZMO-a, sveukupna neto mirovina korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili prema zakonima o mirovinskom osiguranju bez međunarodnih ugovora u kolovozu je iznosila 545,11 eura ili 47,8 posto prosječne neto plaće isplaćene u srpnju. Naime, u trenutku izrade Statističkih informacija HZMO-a još nije bio dostupan podatak o kretanju plaća za kolovoz pa je usporedba rađena na osnovi podataka iz srpnja.
No, Državni zavod za statistiku 20. listopada objavio je podatke o plaćama za kolovoz 2023. godine. Prosječna neto plaća u kolovozu iznosila je 1.163 eura, što znači da je udio sveukupne neto mirovine bez međunarodnih ugovora u prosječnoj plaći bio 46,9 posto.
Predsjednik Vlade je, dakle, neprecizan kada govori o udjelu sveukupne mirovine u prosječnoj plaći.
Pritom nije nevažan podatak da je ove godine zabilježeno rekordno usklađivanje mirovina s potrošačkim cijenama i prosječnim bruto plaćama. S prvim danom siječnja aktualna vrijednost mirovine povećana je 5,37 posto, da bi sa srpanjskim usklađivanjem mirovine porasle 8,42 posto, što je najveća stopa usklađivanja mirovina od siječnja 1999. godine. Povećanje aktualne vrijednosti mirovine od 8,42 posto primjenjuje se od mirovine za kolovoz koja je isplaćena u rujnu.
Manji udio mirovina u plaći
Kako se kretao odnos te sveukupne neto mirovine i prosječne plaće u prethodnim godinama?
U kolovozu 2022. godine sveukupna neto mirovina korisnika koji su je ostvarili prema zakonima o mirovinskom osiguranju bez međunarodnih ugovora bila je na razini 45,3 posto prosječne neto plaće, a godinu dana ranije na 45 posto.
Međutim, u kolovozu 2016. godine, dva mjeseca prije no što je Vlada Andreja Plenkovića preuzela vlast, sveukupna neto mirovina bila je na razini 47,4 posto prosječne neto plaće da bi u kolovozu 2017. pala na 46,1 posto. U kolovozu 2018. bila je na razini 46,4 posto prosječne neto plaće da bi u pretkriznoj 2019. godini „skočila“ na 47 posto, a u 2020. godini, koju je obilježila pandemija koronavirusa, ta je mirovina pala na 46,1 posto prosječne plaće.
Udio sveukupne neto mirovine korisnika koji su je ostvarili prema zakonima o mirovinskom osiguranju i bez međunarodnih ugovora u kolovozu 2012. godine bila je na razini 47,1 posto. Godinu dana kasnije taj je udio porastao na 48,5 posto, da bi u kolovozu 2014. godine pala na 48,2 posto, odnosno na 46,8 posto u kolovozu 2015. godine.
Spomenutih 39 posto odnosi se na podatke s kraja godine
U zadnjim statističkim informacijama HZMO, među ostalim, prosječnu neto mirovinu stavlja u odnos s prosječnom neto plaćom na kraju godine, pri čemu su jasno naznačena i usklađivanja mirovina. Promatran je period od 2008. godine do 2022. godine.
Na kraju 2022. godine prosječna neto mirovina iznosila je 413,53 eura i njen udio u prosječnoj plaći na kraju godine iznosio je 39,55 posto.
Na kraju 2016. (godine kada je Plenković preuzeo vlast) taj je udio bio na razini 41,74 posto. Iz tog je podatka evidentno da je u mandatu Andreja Plenkovića došlo do smanjenja udjela prosječne neto mirovine u prosječnoj plaći. Pritom, podatak za aktualnu 2023. godinu bit će poznat početkom izborne 2024. godine.
U 2017. godini udio prosječne neto mirovine u prosječnoj plaći bio je na 42,27 posto, da bi u 2018. godini pao na 41,82 posto. Pad se nastavio i u narednim godinama pa je u 2020. godini prosječna neto mirovina za sve korisnike pala na 39,82 posto prosječne plaće, da bi u 2021. godini taj udio bio 39,45 posto.
Kako je bilo prije Plenkovića?
Kada se govori o mirovinama vladajući se nerijetko prisjećaju vremena vladavine SDP-ove koalicije (od kraja prosinca 2011. do 22. siječnja 2016.) navodeći kako su u to vrijeme mirovine smanjivane, posebno mirovine po posebnim propisima.
U ljeto 2009. godine, tadašnja HDZ-ova Vlada koju je preuzela Jadranka Kosor pod naletom krize uvela je „krizni porez“ koji se plaćao na sva primanja iznad tadašnje minimalne plaće po stopi od dva (za primanja od tri do šest tisuća kuna) i četiri posto (za primanja iznad šest tisuća kuna). Njime su bile obuhvaćene i mirovine. U srpnju 2010. godine ukinuta je niža stopa kriznog poreza, a u listopadu i viša stopa (1, 2, 3, 4).
Međutim, iz tog doba je ostala krizna mjera kojom su mirovine po posebnim propisima (više od 3,5 tisuća kuna) bile umanjene 10 posto. Naknadno je SDP-ova Vlada 2014. godine tu mjeru i proširila, a ona se odnosila na mirovine više od pet tisuća kuna (u oba slučaja bili su pošteđeni stopostotni invalidi, djeca poginulih branitelja, rudari iz Istarskih ugljenokopa i oni koji su bili profesionalno izloženi azbestu). Mjera SDP-ove Vlade ukinuta je 2017. godine nakon što je ispunjen uvjet rasta BDP-a u tri uzastopna kvartala za više od dva posto. No, prvo umanjenje iz 2010. godine ostalo je sve do proljeća 2023. godine.
Osim toga, 2014. godine su braniteljske mirovine razdvojene na mirovine iz rada koje su usklađivanje i mirovinu po povlaštenim uvjetima koja nije usklađivana. Od 2017. godine te su mirovine ponovo „spojene“ te se u cijelosti usklađuju (1, 2).
No, i u ta krizna vremena udio prosječne neto mirovine u prosječnoj plaći bio je bolji nego na kraju 2022. godine. U 2010. i 2011. godini usklađivanja mirovina nije bilo, a udio prosječne neto mirovine u prosječnoj plaći bio je na razini 43,31 posto, odnosno 42,72 posto. U 2013. godini taj je udjel blago porastao kao posljedica usklađivanja mirovina (ukupno za 2,25 posto) na 44,54 posto. U 2014. godini usklađivanje je ponovo izostalo, a prosječna neto mirovina je pala na 42,44 posto prosječne plaće, da bi u 2015. godini (kada je promijenjena formula za usklađivanje mirovina) taj udio neznatno porastao na 42,89 posto (uz minorno usklađivanje od 0,30 posto).
Usporedbe radi, na razini 2022. godine mirovine su rasle 2,24 posto u prvom dijelu godine i potom još 6,18 posto, ali je na kraju godine udio prosječne neto mirovine u prosječnoj plaći bio 39,55 posto.
Pad prosječnih starosnih mirovina
Udio od 39,55 posto prosječne plaće odnosi se na sve mirovine prema mirovinskim zakonima. Tu su uključene i mirovine branitelja, vojnih djelatnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, kao i pripadnika HVO-a.
Kada se pogledaju godišnji prosjeci udjela mirovina stečenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) u prosječnoj plaći situacija je nešto drugačija.
Tako je udio prosječne starosne mirovine (u što su uključene i prijevremene mirovine) u prosječnoj plaći na razini 2016. godine bio 48,29 posto. Kada se u tu mirovinu uključe međunarodni ugovori, njen udio je iznosio 42,60 posto. Istodobno, na kraju 2022. godine starosna mirovina bila je na 44,16 posto prosječne plaće (38,74 s međunarodnim ugovorima).
Udio invalidske mirovine u prosječnoj plaći 2016. godine bio je 33,91 posto (32,42 posto s uključenim međunarodnim ugovorima), dok je na kraju 2022. godine taj udio pao na 30,58 posto (29,27 s međunarodnim ugovorima). Udio obiteljske mirovine u prosječnoj plaći na početku mandata Andreja Plenkovića bio je 36,03 posto (33,06 s međunarodnim ugovorima), dok je na kraju prošle godine pao na 32,82 posto (29,13 s međunarodnim ugovorima).
Udio svih mirovina prema ZOMO-u u prosječnoj plaći u 2016. godini bio je 43,89 posto (39,50 s uključenim međunarodnim ugovorima), dok je na kraju 2022. godine taj udio pao na 40,69 posto (36,12 posto s međunarodnim ugovorima).
Statistički podaci o kretanju mirovina tako jasno pokazuju kako je udio mirovina u prosječnoj plaći od 2016. godine pada unatoč povoljnijim stopama njihova usklađivanja proteklih godina. Kako se na to kretanje odrazilo ovogodišnji rekordni rast aktualne vrijednosti mirovine vidjet će se tek u 2024. godini.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)