| schema:text
| - Profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku i bivši saborski zastupnik Ivan Lovrinović u objavi na Facebooku (arhivirano ovdje), podijeljenom više od 500 puta, netočno navodi da je 70 posto građana Hrvatske protiv uvođenja eura. Poziva se na istraživanje ureda SDP-ove eurozastupnice Biljane Borzan u kojem pitanje podrške uvođenju eura uopće nije bilo niti postavljeno.
Lovrinović u naslovu objave navodi da “čak 70 posto građana traži da se spriječi uvođenje eura” pa potom u prvoj rečenici piše da “čak 70 posto građana smatra da Hrvatska nije spremna za uvođenje eura”, a onda u sredini teksta navodi:
“Upravo sam pogledao središnji Dnevnik HRT-a koji je izvijestio o ovom istraživanju. Agitpropovski tim HRT-a je pustio samo podatak iz ankete da su građani zabrinuti zbog rasta cijena koje bi euro donio. NITI JEDNOM RIJEČJU NISU ISTAKNULI KLJUČNU INFORMACIJU DA JE 70% GRAĐANA PROTIV UVOĐENJA EURA.”
Bivši saborski zastupnik poziva se na rezultate istraživanja javnog mnijenja koje je 25. svibnja predstavila SDP-ova eurozastupnica Biljana Borzan. Istraživanje je u ožujku i travnju upitnikom preko interneta provela agencija Hendal na uzorku od 805 ispitanika, nacionalno reprezentativnom prema spolu, dobi i regiji.
Ispitivalo se mišljenje građana o spremnosti Hrvatske za uvođenje eura početkom 2023.
U PowerPoint prezentaciji objavljenoj na internetskim stranicama eurozastupnice vidi se da je prvo pitanje u upitniku bilo: ‘Hrvatska je spremna za uvođenje eura početkom 2023. godine’; dok su ponuđeni odgovori redom: ‘u potpunosti se slažem’; ‘uglavnom se slažem’; ‘niti se slažem, niti ne slažem’; ‘uglavnom se ne slažem’; ‘uopće se ne slažem’.
Iz samog pitanja je jasno da se nije ispitivalo koliko je građana za ili protiv uvođenja eura, što Lovrinović manipulativno ističe kao ključnu informaciju iz istraživanja, već je predmet interesa bilo smatraju li ispitanici da je Hrvatska spremna za uvođenje eura, i to u točno konkretno vrijeme, početkom 2023. godine.
Lovrinović u one koji se ne slažu pribrojio i one koji ne znaju slažu li se
No, Lovrinovićevo manipuliranje podacima ide i dalje. Kada na početku statusa piše da ‘čak 70 posto građana smatra da Hrvatska nije spremna za uvođenje eura’, na mjestu gdje je korektno naveo predmet istraživanja, on dezinformirajuće objašnjava dobivene rezultate.
Naime, na pitanje “Hrvatska je spremna za uvođenje eura početkom 2023. godine” 10,6 posto ispitanika odgovorilo je “u potpunosti se slažem”, 19,3 posto je odgovorilo “uglavnom se slažem”, 24,7 posto izabralo je odgovor “niti se slažem, niti ne”, 15,9 posto je kazalo “uglavnom se ne slažem”, a njih 29,6 posto “uopće se ne slažem”.
Da bi se došlo do Lovrinovićevih ‘čak 70 posto građana koji smatraju da Hrvatska nije spremna za uvođenje eura’ trebalo bi pribrojati 29,6 posto ispitanika koji se uopće ne slažu, 15,9 posto onih koji se uglavnom ne slažu, ali i 24,7 posto koji su odgovorili ‘niti se slažem, niti ne’, odnosno onih koji su, jednostavnije rečeno, kazali “ne znam”.
Korektna interpretacija rezultata, ako bi se oni već željeli sažeti, bila bi da je 29,9 posto ispitanika kazalo da se u potpunosti ili uglavnom slažu da je Hrvatska spremna za uvođenje eura početkom 2023. godine, a da se 45,5 posto u potpunosti ili uglavnom ne slažu, dok njih 24,7 posto ne zna odgovor na to pitanje.
Istraživanje je također pokazalo da čak 86,2 posto ispitanika strahuje da će trgovci iskoristiti uvođenje eura za prešutno povećanje cijena, kao i da više od 70 posto građana smatra da nisu adekvatno informirani o uvođenju nove valute (tj. da je informacijska kampanja o uvođenju eura trebala odavno početi).
Što kažu rezultati Eurobarometra?
Stav hrvatskih građana o uvođenju eura ispitivao se u drugim istraživanjima javnog mnijenja, koja pokazuju da Hrvati većinski podržavaju ulazak u eurozonu.
Prema telefonskom istraživanju Eurobarometra s uzorkom od 1012 ispitanika u Hrvatskoj iz svibnja prošle godine, na pitanje “generalno govoreći, jeste li osobno više za ili protiv uvođenja eura u Hrvatskoj”, 61 posto ispitanika odgovorio je da su više za uvođenje eura, 37 posto bilo je više protiv, a dva posto je kazalo da ‘ne zna’. U odnosu na rezultate iz 2020. godine, broj onih koji su više za povećao se za šest postotnih poena, dok je onih koji su više protiv bilo manje za 5 postotnih poena.
Na drugo pitanje, “smatrate li da bi uvođenje eura imalo pozitivne ili negativne posljedice na Hrvatsku”, pozitivne je odgovorilo 56 posto, negativne 40 posto, a nije znalo 5 posto. I na tom pitanju je, u odnosu na 2020. godinu, onih koji smatraju da bi posljedice za Hrvatsku bile pozitivne bilo 9 postotnih poena više. Potrebno je naglasiti da je to istraživanje Eurobarometra provedeno prije rata u Ukrajini i ubrzane inflacije, odnosno rasta cijena koji se događa u cijelom svijetu pa tako i u Hrvatskoj.
Iz svega navedenog, jasno je da je bivši saborski zastupnik Ivan Lovrinović manipulativno koristio podatke iz istraživanja koja je predstavila SDP-ova zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan. Prvo, nije točan navod da je ’70 posto građana protiv uvođenja eura’ jer, kako smo ranije objasnili, pitanje potpore uvođenju eura nije ni postavljeno u istraživanju, već se pitalo o spremnosti Hrvatske za uvođenje eura početkom 2023. godine. Također, nije točan niti navod da ’70 posto građana smatra da Hrvatska nije spremna za uvođenje eura’ jer je Lovrinović u taj postotak ubrojio i one koji su odgovorili da ne znaju je li Hrvatska spremna.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)