| schema:text
| - Društvenom mrežom Facebook širi se nova prevara. Sada se – pod krinkom velikog dobitka od strane “zaklade za humanitarnu pomoć” korisnike ove društvene mreže pokušava namamiti da komunikaciju prebace na WhatsApp.
“Hvala na povratnim informacijama 🌹. Sretno 🌹! Vaše Facebook ime odabrano je među mojim pratiteljima u Zakladi Ujedinjenih naroda za humanitarnu pomoć, što vam daje pravo na nagradu od 500.000 eura (📦). Za podnošenje zahtjeva kontaktirajte Zakladu (DPD) putem”, navodi se u statusu (arhiviran ovdje) koje je prikupio 30 reakcija, 32 komentara te je podijeljen jedan put.
Snimku zaslona statusa u pitanju donosimo niže.
U opisu stranice “ROCKY Balboa” stoji da se radi o “kuharu”. Stranica nema niti jednog pratitelja, niti jednu oznaku “sviđa mi se”. Već samo to navodi nas na sumnju da se radi o prevari. Stranica također ima tek jednu objavu, koristi stock fotografije, a kreirana je 2. svibnja.
Da se radi o sumnjivom sadržaju govori nam i činjenica da stranica “ROCKY Balboa” na sve komentare odgovara slično. Jedan korisnik Facebooka komentirao je stranici da se radi o sumnjivom i prevarantskom sadržaju, dok je odgovor stranice tek generični odgovor koji dobije svaki komentaror.
Slična situacija ponovila se i s drugim komentatorom. Korisnici Facebooka sami prepoznaju da se radi o sumnjivom sadržaju.
Ne nasjedajte, radi se o prevari. Facebook stranica “ROCKY Balboa” pokušava korisnike Facebooka namamiti da komunikaciju preusmjere na WhatsApp. Možete postati žrtvom krađe podataka, ucjena ili krađe novčanih sredstava.
O prevarama koje koriste ime Ujedinjenih naroda (UN) oglasili su se iz i UN-a.
“Ujedinjenim narodima skrenuta je pažnja na niz korespondencija koji cirkuliraju putem elektroničke pošte, web-stranica, tekstualnih poruka, kao i putem regularne pošte i faksa, a u kojima se lažno navodi da su korespondenciju izdali Ujedinjeni narodi ili da je ista povezana s njima i službenicima te organizacije. Ove prevare, putem koji se pokušava dobiti novac i/li u brojnim slučajevima osobni podaci primatelja korespondencije su lažni. Ujedinjeni narodi ne nude nagrade, sredstva, certifikate, kartice za bankomate, kompenzaciju za prevaru putem interneta, stipendije te ne organiziraju lutrije”, navodi se u objavi UN-a.
Česte prevare na internetu
Internetski prevaranti korisnicima društvenih mreža obećavaju vrijedne nagrade ili skupe predmete koje mogu jeftino dobiti, a zapravo ih pokušavaju opljačkati. Nekima je namjera od korisnika pokušati izvući novac, drugi preferiraju krađu osobnih podataka. Recimo, u velikom broju lažnih nagradnih igara (1, 2, 3, 4, 5) korišteni su vizuali lanca trgovina Pepco. Na sličan su se način zloupotrebljavali vizualni identiteti drugih trgovina: Plodina, Pevexa, Lidla i Konzuma, a sada i Decathlona.
Raznorazne prevare vrlo su česte na Facebooku. O lažnim nagradnim igrama Faktograf je pisao više puta.
Internetski prevaranti korisnicima društvenih mreža obećavaju vrijedne nagrade, a zapravo ih pokušavaju opljačkati. Nekima je namjera od korisnika pokušati izvući novac, drugi preferiraju krađu osobnih podataka.
Također, na društvenim mrežama često se pojavljuju lažne stranice trgovačkih lanaca, brendova i tvrtki (među njima su Coca-Cola, Konzum, Plodine, Samsung, Beko i mnogi drugi) koje nude poklone, a “poklanjaju” se različite stvari (mobiteli, automobili, kućanski aparati, poklon bonovi).
Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
Krađa novca ili osobnih podataka
Kako je za Faktograf rekao CERT, nacionalno tijelo za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti, phishing – lov na žrtve lažnim predstavljanjem – prednjači u internetskim prevarama. Nekim prevarantima namjera je od korisnika pokušati izvući novac, a drugima je cilj krađa osobnih podataka.
Kao što smo također već pisali, najveći problem ovakvih internetskih prevara leži u tome što nekome tko se ne smatra naprednim internetskim korisnikom, djeluju legitimno. No, cilj im je prikupiti vaše osobne podatke i natjerati vas da uplatite veliku sumu novca kako biste navodno zaradili, a sve kako bi ukrali vaše osobne podatke i podatke o bankovnom računu i iskoristili ih u zlonamjerne svrhe. Takva vrsta prevare naziva se phishingom i najčešće se odvija putem e-mail poruka koje izgledaju kao stvarne, ali sve češće se događaju i na društvenim mrežama.
Više o tome kako se putem lažnih Facebook profila i stranica varaju korisnici ove društvene mreže pisali smo ovdje, a o tome kako internetski prevaranti iskorištavaju društveno zanemarivanje starijih osoba pisali smo ovdje.
Zaključno, društvenom mrežom Facebook širi se prevara u kojoj se korisnike te društvene mreže pokušava namamiti da komunikaciju prebace na WhatsApp, pod izlikom da su dobili veliku humanitarnu pomoć od Zaklade Ujedinjenih naroda za humanitarnu pomoć. Iz navedene organizacije ukazali su na prevare koje se šire, a koje koriste njihovo ime.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)