| schema:text
| - Na korisničkom Facebook profilu korisnik je objavio tvrdnju: “Pošto je Bajden donio zakon o zabrani bušenja nafte u Meksičkom zaljevu, Tramp je promjenio ime u “Američki zaljev” i nastavio bušenje. Genije!” (arhivirano ovdje).
Tvrdnja je potpuno neutemeljena. Bivši američki predsjednik nije donio zakon kojim je zabranio bušenje nafte u Meksičkom zaljevu, a Trumpova odluka o promjeni imena Meksičkog zaljeva u Američki zaljev nije vezana za eksploataciju nafte i zemnog plina.
Službeno, kao svrha promjene imena Meksičkog zaljeva u Američki zaljev – koju je Donald Trump naložio jednom od svojih prvih izvršnih uredbi – naveden je “nacionalni interes”.
”U nacionalnom je interesu promicati naslijeđe naše nacije i osigurati da buduće generacije američkih građana slave ostavštinu naših američkih heroja. Imena naših nacionalnih blaga, uključujući zadivljujuća prirodna čuda i povijesna umjetnička djela, trebaju odavati počast doprinosu vizionarskih i domoljubnih Amerikanaca u bogatoj povijesti naše nacije”, navedeno je u uredbi, donesenoj pod naslovom “Obnavljanje imena koja slave prestiž Amerike”.
U okviru ove uredbe, između ostalog, Meksičkom zaljevu (Gulf of Mexico) dodijeljeno je ime Američki zaljev (Gulf of America). U odjeljku 4. Trumpove uredbe navodi se još i ovo:
“Područje dosad poznato kao Meksički zaljev dugo je bilo ključna strateška prednost naše nacije i neizbrisiv dio Amerike. Zaljev je bio presudan za ranu trgovinu i globalnu trgovinsku razmjenu SAD-a. U pitanju je najveći zaljev na svijetu, a američka obala uz ovo iznimno vodeno prostranstvo proteže se na preko 1.700 milja i obuhvaća gotovo 160 milijuna hektara zemlje. Prirodni resursi ovog bazena učinili su ga jednim od najproduktivnijih naftnih i plinskih regija na svijetu, dajući oko 14 posto američke proizvodnje sirove nafte i obilje prirodnog plina. Njegovi bogati ekosustavi podržavaju jednu od najplodnijih ribolovnih industrija u svijetu, a također je ključan za američku pomorsku industriju. Zaljev će i dalje igrati ključnu ulogu u oblikovanju američke budućnosti i globalne ekonomije. U znak priznanja njegovoj ekonomskoj važnosti za našu naciju i narod, naređujem da se službeno preimenuje u Američki zaljev.”
Crpljenje nafte iz bušotina u Meksičkom zaljevu vezano je za drugu Trumpovu uredbu, koja je donesena pod nazivom “Oslobađanje američke energije”.
U prvom odjeljku ove uredbe kaže se: “Posljednjih godina, opterećujući i ideološki motivirani propisi ometali su razvoj [energetskih] resursa, ograničili proizvodnju pouzdane i pristupačne električne energije, smanjili otvaranje radnih mjesta i nanijeli visoke energetske troškove našim građanima. Ovi visoki energetski troškovi uništavaju američke potrošače povećavajući cijene prijevoza, grijanja, komunalnih usluga, poljoprivrede i proizvodnje, dok istovremeno slabe našu nacionalnu sigurnost. Stoga je u nacionalnom interesu osloboditi pristupačnu i pouzdanu energiju i prirodne resurse Amerike. To će obnoviti američki prosperitet, obnoviti gospodarsku i vojnu sigurnost naše nacije, što će osigurati mir kroz snagu.”
U Uredbi se izrijekom ne spominje Meksički zaljev, ali prva točka drugog odjeljka govori o poticanju “istraživanja i proizvodnje energije na saveznim zemljištima i vodama, uključujući vanjski kontinentalni pojas, kako bi se zadovoljile potrebe naših građana i ojačala pozicija Sjedinjenih Država kao globalnog energetskog lidera u budućnosti”.
U odjeljku 3. govori se pak o “hitnoj reviziji svih agencijskih mjera koje potencijalno otežavaju razvoj domaćih energetskih resursa”.
“Čelnici svih agencija trebaju pregledati sve postojeće propise, naloge, smjernice, politike, nagodbe, sporazume o suglasnosti i druge agencijske mjere kako bi identificirali one koje nameću nepotrebno opterećenje u identificiranju, razvoju ili korištenju domaćih energetskih resursa s posebnim naglaskom na naftu, prirodni plin, ugljen, hidroenergiju, biogoriva, kritične minerale i nuklearnu energiju…”, navodi se u Trumpovoj uredbi o “oslobađanju američke energije”.
Sukladno uredbi, pod reviziju će doći i odluka o zabrani crpljenja nafte u “američkim vodama”, koju je dva tjedna prije kraja svog mandata donio Joe Biden, Trumpov prethodnik na mjestu američkog predsjednika. Biden se pri donošenju odluke pozvao na Zakon o zemljištima vanjskog kontinentalnog pojasa kako bi zabranio novo bušenje nafte i plina u priobalnim vodama duž cijele istočne i zapadne obale SAD-a, istočnog dijela Meksičkog zaljeva i dijelova Sjevernog Beringovog mora na Aljasci (1, 2).
Odlukom je zabranjena eksploatacija fosilnih goriva na gotovo 2,5 milijuna četvornih kilometara (977.000 kvadratnih milja) saveznih voda, što je područje veće od Teksasa i Aljaske zajedno. Međutim, za bušenje i crpljenje nafte ostalo je dostupno više od 90 posto saveznih voda Aljaske, kao i središnji i zapadni dio Meksičkog zaljeva. Izuzeća od zabrane odnosila su se na najproduktivnija područja u zemlji za eksploataciju nafte i plina na moru, dok se područja koja su bila uključena u zabranu ne smatraju ključnima za američku proizvodnju nafte.
Zaključno, prethodni američki predsjednik Joe Biden nije donio zakon kojim je u potpunosti zabranjeno bušenje nafte u Meksičkom zaljevu, kako se to sugerira u netočnoj tvrdnji korisnika Facebooka, niti predsjednička uredba kojom SAD mijenja ime Meksičkog zaljeva ima ikakve veze s istraživanjem i eksploatacijom nafte na spomenutom području.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)