| schema:text
| - “Google izbrisao Palestinu sa karte!”, upozorenje je iz postova na Facebooku koji se ovih dana šire (1, 2, 3).
Ta tvrdnja, iako stara nekoliko godina, ponovno se širi, usred rata koji Izrael vodi na području palestinskog Pojasa Gaze, ali i u trenutku kad sve više država izražava namjeru da prizna palestinsku državu.
Gaza i Zapadna obala označene su isprekidanom crtom
Google je već neko vrijeme optuživan za brisanje Palestine s njegovih karata, ali istina je da palestinski teritoriji ondje nikada nisu ni bili označeni kao država. Multinacionalna tehnološka kompanija koja ima razne digitalne usluge među kojima i – elektroničku poštu, tražilicu, prevoditelj, karte – od 2016. godine, kad su se prvi put pojavile informacije da je “izbrisala” Palestinu s karte, to je demantirala.
“Na Google karti nikada nije postojala oznaka ‘Palestina’. Međutim, otkrili smo grešku koja je uklonila oznake ‘Zapadna obala’ i ‘Gaza’. Žurno radimo na vraćanju tih oznaka”, izjavili su 2016. godine glasnogovornici kompanije za nekoliko medija (1, 2).
Sama Palestina nije označena na Googleovoj karti, ali njeni teritoriji Zapadna obala i Pojas Gaze jesu. Omeđene su sivom isprekidanom crtom.
“Dok istražujete svijet na Google kartama, možete vidjeti različite stilove, granice i oznake”, pojašnjava Google na svojim stranicama. Nesporne međunarodne granice, poput one između Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, prikazane su kao puna siva linija. Sivom isprekidanom linijom označene su granice koje su određene ugovorom ili sličnim sporazumom, ali nisu finalizirane zakonom, plus one koje su predmet nekog spora.
Pored toga, ovo nije jedina situacija u kojoj Google ima problem s prikazivanjem spornih teritorija. Kosovo, koje je proglasilo nezavisnost 2008. godine, a Srbija ga još ne priznaje, također je označeno isprekidanim crtama. Od 2014. godine korisnici Googleovih karata iz Rusije vide čvrstu granicu oko Krima, poluotoka koji je Rusija anektirala i izdvojila od Ukrajine. Izvan Rusije, Krim je okružen isprekidanim linijama, što ga označava kao okupirano područje.
Je li izgledna uspostava palestinske države?
Napori da se stvori palestinska država na zapadnoj obali rijeke Jordan i Gaze na obali Sredozemnog mora osujećeni su kontinuiranim sukobom s Izraelom. Država Izrael proglašena je 1948. godine, nakon čega ju je napalo pet arapskih država. Rat je završio tako što je Izrael kontrolirao 77 posto teritorija. Preko 700 000 Palestinaca pobjeglo je ili je protjerano iz svojih domova, završivši u Jordanu, Libanonu i Siriji, kao i u pojasu Gaze, Zapadnoj obali i istočnom Jeruzalemu.
Izrael je okupirao Zapadnu obalu u ratu 1967. godine i protjerao još 300 000 Palestinaca iz svojih domova. Nastavlja ih protjerivati i danas, a njihovu zemlju često preuzimaju izraelski doseljenici. Palestinci strahuju da im to umanjuje šanse za uspostavu države, a Ujedinjeni narodi (UN) nedvosmisleno smatraju osnivanje i održavanje izraelskih naselja na području istočnog Jeruzalema i Zapadne obale protuzakonitim i nelegitimnim prema međunarodnom pravu.
Osim što su palestinski teritoriji fizički odvojeni, razlikuje ih i politička situacija. Na Zapadnoj obali vlada stranka Fatah koja priznaje pravo Izraela na postojanje i koju većina zapadnih zemalja vidi kao političkog predstavnika Palestinaca. Pojasom Gaze od 2007. godine vlada militantni islamistički Hamas koji je 7. listopada 2023. godine pokrenuo višestruki napad na Izrael. Hamas inače odbija mirovni proces s Izraelom. Gaza je od listopada, nakon Hamasove akcije, pod napadom izraelske vojske.
Rješenje o dvije države postalo je široko prihvaćena ideja na međunarodnoj razini (zagovara ju i UN), iako ju Izraelci i Palestinci sve više vide kao nemoguću. Zagovornici dvodržavnog rješenja predvidjeli su državu Palestinu u Pojasu Gaze i Zapadnoj obali povezani koridorom kroz Izrael. Prepreka za ostvarenje takve ideje ima napretek.
Osim problema okupiranog i fragmentiranog teritorija na Zapadnoj obali, postavlja se pitanje što će biti s Gazom. Od listopada do početka ovog mjeseca ubijeno je preko 38.000 Palestinaca, raseljeno ih je 1.9 milijuna, a uništeno preko 360.000 stambenih objekata. Stanovništvo Gaze živi u strogoj blokadi, bez hrane, vode i lijekova. Izrael tvrdi da je konačan cilj rata uništenje Hamasa, ali nije poznato tko i kako će preuzeti kontrolu nad tim područjem.
Sve više država priznaje Palestinu
Zbog katastrofalne humanitarne situacije u Gazi zbog čega se Izrael suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde, sve više država i javnih ličnosti zagovara prekid vatre i osuđuje izraelsku agresiju. Ti su se pozivi posebice intenzivirali nakon što se Izrael oglušio na naredbu Međunarodnog suda pravde o prestanku vojnih napada na jug Gaze, područje grada Rafaha koje se nalazi na granici s Egiptom, i u kojem je smješteno oko 1.4 milijuna palestinskih izbjeglica.
Na diplomatskoj razini Palestina dobiva zamah. U svibnju je Generalna skupština UN-a podržala palestinsku kandidaturu za punopravno članstvo u toj organizaciji. Rezolucija Generalne skupštine koja je tada usvojena od rujna ove godine omogućit će Palestincima neka dodatna prava, poput mjesta među članicama UN-a u skupštinskoj dvorani. Međutim, neće im biti dodijeljen glas u tom tijelu.
Od 1988. godine, kada je vođa Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) Yasser Arafat proglasio “uspostavu Države Palestine” oko 140 zemalja već je priznalo Palestinu, više od dvije trećine članica Ujedinjenih naroda. Posljednja među njima bila je Armenija koja je to učinila 21. lipnja 2024. godine. Prema WAFA-i, palestinskoj tiskovnoj agenciji, Armenija je 149. od 193 članice UN-a koja je priznala Palestinu.
Na europskom tlu, Španjolska i Irska pokrenule su inicijativu za priznavanje Palestine kao države, a tome se priključuju i druge europske zemlje. Sjedinjene Američke Države i ostale zapadne sile njima se nisu pridružile. O značaju pojedinačnog priznanja Palestine, stručnjaci su rezervirani. Kako je pisao portal USA Today, da bi se Palestina kvalificirala kao država u modernom smislu riječi, treba imati stalnu populaciju, definiran teritorij, vladu i nezavisnost, a u ovom trenutku ništa od toga ne ispunjava.
Hoće li i kada će se Palestina pojaviti na Googleu omeđena punom linijom, tek ćemo vidjeti. Znamo da do sada nije.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)