| schema:text
| - Je li čovjek doista sletio na Mjesec?
Iako nema baš nikakvih dokaza da je slijetanje američke svemirske misije Apollo 11 na Mjesec bilo lažirano, ovo pitanje već desetljećima okupira teoretičare zavjere.
Teorija da čovjek nikad nije zapravo sletio na Mjesec prvi je put javno iznesena u knjizi bivšeg časnika američke mornarice Billa Kaysinga iz 1976. godine, a njenom su širenju kasnije znatno doprinijeli članovi “Međunarodnog društva za istraživanje ravne Zemlje”, dakle ljudi koji neutemeljeno vjeruju da je Zemlja ravna ploča (Wikipedia).
Među korisnicima Facebooka u Hrvatskoj u lipnju se širio video kojim se promovira tezu da čovjek nikad nije sletio na mjesec.
U video zapisu osoba kojoj se ne vidi lice pregledava tiskano izdanje američkog dnevnog lista The Boston Globe od 21. srpnja 1969. godine te se (na engleskom jeziku) pita kako je fotografija s Mjeseca stigla na Zemlju tako brzo da je uspjela završiti na naslovnici novina samo dan nakon što je Neil Armstrong postao prvi čovjek koji je koračao po Mjesecu.
“Ovo je tiskano 20. srpnja 1969. godine, a objavljeno 21. srpnja 1969. godine. Je li se tko upitao kako je ova fotografija tada stigla s Mjeseca na Zemlju?”, piše u objavi koja prati video zapis na Facebook profilu privatnog korisnika (arhivirano ovdje).
Odgovor je zapravo vrlo jednostavan: slijetanje na Mjesec emitirano je uživo na televizijskim kanalima diljem svijeta pa su stoga i fotografije slijetanja (odnosno screenshotovi emitiranog programa) medijima bile odmah dostupne. Kad su astronauti sletjeli na Mjesec, u Bostonu je po lokalnom vremenu bilo malo iza 16 sati pa su Boston Globe i sve ostale zainteresirane tiskovine imale više nego dovoljno vremena da svoje izvještaje ilustriraju fotografijama s Mjeseca.
Televizijski prijenos uživo s Mjeseca doista je bio prilično velik tehnološki podvig. NASA-ini inženjeri su za potrebu ove misije razvili posebnu kameru, a signal je paralelno emitiran prema istraživačkim postajama u Australiji i američkoj saveznoj državi Kaliforniji. Otamo je signal preusmjeravan prema satelitima u Zemljinoj orbiti te konačno prema NASA-inoj bazi operacija u Houstonu, odakle je omogućen prijenos televizijskim postajama diljem svijeta (Science and Media Museum).
Osim što je slijetanje na Mjesec na televizijama emitirano uživo, tijekom misije Apolla 11 nastalo je i ukupno 1407 fotografija, koje su javno dostupne na NASA-inim stranicama. Na istom mjestu dostupni su i video zapisi nastali tijekom te misije.
Iako u slučaju misije Apolla 11 za tim nije bilo potrebe, dodajmo i da je tehnologija za razvijanje fotografija u svemiru i njihovo slanje na Zemlju razvijena godinama prije slijetanja na Mjesec. NASA-ini inženjeri su 1962. počeli prilagođavati kamere švedskog proizvođača Hasselblad za korištenje u svemiru, a uz pomoć poznatog proizvođača filmske vrpce Kodak nastala je tehnologija za razvijanje fotografija u svemiru. Prve fotografije razvijene u svemiru je NASA-in istraživački satelit Lunar Orbiter na Zemlju odaslao 1966. godine, u sklopu misije istraživanja terena na površini Mjeseca (NRP, National Geographic, NASA).
Nadopuna (01.07.2022.): Ovaj članak nakon objave je nadopunjen kako bi neke iznesene tvrdnje bile jasnije te je dodan link na video zapise nastale tijekom misije Apolla 11. Popravljen je i link prema arhiviranom sadržaju, koji je izvorno vodio na pogrešnu adresu.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)