| schema:text
| - Društvenim mrežama ponovno se širi prevara (primjer arhiviran ovdje) koja ima za cilj prikupiti osobne podatke s računala građana, a posredno i organizacija u kojima rade. Na linku koji ima adresu firebase.googleapis.com prikazan je isječak iz videa navodne prometne nesreće uz opis “Pogledajte tko je poginuo u nesreći”.
Klik na link odvodi vas na stranicu na kojoj navode da se za gledanje cjelovitog videa potrebno ulogirati, odnosno unijeti svoje osobne podatke kako biste “kupili” pristup.
Treba spomenuti da je to druga takva prevara koja se u kratko vrijeme krenula širiti društvenim mrežama u Hrvatskoj, samo što je u prvom bila riječ o seksualno eksplicitnom videu, a o čemu je Faktograf već pisao prošlog tjedna.
Riječ online prevari koja se naziva credential phishing.
Portal Trust Wawe objašnjava da je krađa identiteta vjerodajnica (credential phishing) velika prijetnja koja cilja organizacije diljem svijeta. Kreatori lažnih sadržaja pronalaze pametne i inovativne načine da namame žrtve da potajno pokupe njihove podatke.
Vjerodajnica (credential) je sredstvo dokazivanja (prepoznavanja) elektroničkog identiteta (npr. korisničko ime/lozinka, token na mobilnom telefonu, digitalni certifikat i sl.). Vjerodajnica služi kao sredstvo prijave na elektroničku uslugu.
Ono što je specifično za ovu prevaru jest da su URL-ovi za pohranu Google Firebase ugrađeni u phishing poruke. Zapravo, akteri iskorištavaju ugled i usluge infrastrukture Google Clouda za smještaj svojih stranica za prikupljanje vjerodajnica za krađu identiteta.
Google Firebase je inače platforma za razvoj mobilnih i web aplikacija. Firebase Storage ima potporu Google Cloud Storagea i omogućuje sigurne prijenose i preuzimanja datoteka za Firebase aplikacije. Više primjera credential phisinga možete pronaći ovdje.
Kako prepoznati phishing i kako se zaštititi?
Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) građanima je na svojim stranicama objavila sljedeće savjete koji se tiču phishinga:
“Ne upisujte svoje osobne podatke, podatke o kreditnoj kartici, ne šaljite preslike osobnih iskaznica, pinove kartica, CVC kodove s kartica (zadnje tri znamenke na poleđini kartice), kao niti kodove koje generira mobilno bankarstvo. Institucije poput banaka, tijela javnih vlasti Vas neće tražiti da osobne podatke dostavljate putem e-maila. Također, imajte na umu kako je za uplatu na račun potreban samo IBAN/broj računa te ime i prezime vlasnika računa, a ne podaci s Vaše kartice (broj kartice, datum isteka i CVC kod)!”.
Obrazac phishing poruka i poveznica većinom je isti: napadači koriste sličnu domenu e-mail adrese kao i organizacija kojom se predstavljaju, pozivaju na hitnu/brzu reakciju, poruke često sadrže gramatičke i pravopisne pogreške te od Vas traže određene osobne podatke, a najčešće se traži upisivanje podataka s Vaše kartice.
Stoga je bitno da, ako i kliknete na takvu poveznicu, nikako ne upisujete svoje osobne podatke, a pogotovo ne brojeve kartica i sigurnosne kodove.
Phishing prevare su učestala praksa
Brojni su primjeri phishing prijevara, a jedna od češćih su i lažne nagradne igre koje se društvenim mrežama učestalo šire i koje često imaju za cilj prikupljanje osobnih podataka građana, o čemu je Faktograf pisao u više navrata.
Internetski prevaranti korisnicima društvenih mreža obećavaju vrijedne nagrade, a zapravo ih pokušavaju opljačkati. Nekima je namjera od korisnika pokušati izvući novac, drugi preferiraju krađu osobnih podataka.
Više o tome kako se putem lažnih Facebook profila i stranica varaju korisnici ove društvene mreže pisali smo ovdje, a o tome kako internetski prevaranti iskorištavaju društveno zanemarivanje starijih osoba pisali smo ovdje.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)