| schema:text
| - “Dok Britanci pseću hranu greju na kašiku i sveću, Srbin viljuškom boc! Srbija se fantastično nosi sa krizom, postaje obećana zemlja“
Naslov je ovo teksta objavljenog u srpskom tabloidu Informer koji se širi društvenim mrežama uz fotografiju (arhivirano ovdje) punih polica u Beogradu i praznih u Londonu. Tu fotografiju Faktografu je poslao čitatelj i upitao nas da provjerimo točnost iznesene tvrdnje.
“Rat u Ukrajini i sankcije Rusiji dovele su Europu na ivicu gladi”, stoji u podnaslovu teksta.
Fotografija koja se koristi u opremi teksta nastoji prikazati da je situacija u Srbiji znatno bolja od one u Velikoj Britaniji jer su police trgovina u Beogradu pune, dok su one u Londonu prazne. No, fotografija praznih polica u londonskom supermarketu nastala je prije dvije godine. U ožujku 2020. uoči proglašenja lockdowna, snimila ju je fotoreporterka AFP-a Tolga Akmen, kao što se može utvrditi pretragom na njihovim stranicama.
Ovo stoji u opisu fotografije (arhivirano ovdje):
“Ljudi kupuju u prolazima s praznim policama u supermarketu Sainsbury’s u Walthamstowu (istočni London) 20. ožujka 2020. Britanski premijer (Boris Johnson, op.a.) pozvao je ljude na konferenciji za novinare 19. ožujka da budu razumni u kupnji jer je u supermarketima ponestajalo ključnih artikala, posebno rola toaletnog papira, diljem Britanije. Vlada je rekla da privremeno ublažava dijelove zakona o tržišnom natjecanju kako bi se supermarketima omogućilo da rade zajedno na održavanju zaliha”.
S obzirom na to da je Rusija krenula u napad na Ukrajinu u veljači 2022. godine, nakon čega su uslijedile sankcije Rusiji EU-a i drugih zapadnih demokracija, netočno je tvrditi da ta fotografija praznih polica u Londonu iz 2020. može “dokazivati” kako su police prazne zbog tih sankcija jer su one uvedene dvije godina nakon nastanka fotografije.
“Inflacija u Velikoj Britaniji dostigla je 41-godišnji maksimum, sa troškovima hrane i bezalkoholnih pića koji su porasli za 16,4 odsto u godini do oktobra, što je najveći rast od 1977.“, navodi se dalje u Informerovom tekstu.
Točna je tvrdnja da je inflacija u listopadu ove godine u Velikoj Britaniji skočila na povijesni maksimum i da su cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle za 16,4 posto, međutim treba spomenuti i da najnoviji podaci za studeni koje je objavio Britanski nacionalni ured za statistiku ONS pokazuju da je inflacija u studenome pala na 10,7 posto, u odnosu na 11,1 posto u listopadu, što je potaknuto padom cijena benzina i dizela. Iako treba naglasiti da cijene hrane u toj zemlji još uvijek rastu.
Rat u Ukrajini i inflacija nisu uzrokovali porast nezaposlenosti
“Brojne zemlje Unije suočavaju se sa nezadovoljstvom svog naroda, jer su mnogi od njih zbog trenutne situacije ostali bez posla, a cene osnovnih životnih namirnica otišle u nebesa pa su mnogi od njih primorani da krizne dane prebrode kako znaju i umeju”, stoji u tekstu.
Točan je navod da su visoke cijene uzrokovane inflacijom izazvale nezadovoljstvo dijela građana u mnogim zemljama EU, ali službeni podaci ne pokazuju da su inflacija i rat u Ukrajini doveli do rasta nezaposlenosti. Najnovije izvješće Eurostata pokazuje da je nezaposlenost u Europskoj uniji i eurozoni blago smanjena u listopadu. Na razini EU-a stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u listopadu 6,0 posto, kliznuvši s revidiranih 6,1 posto u rujnu, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda. U eurozoni spustila se sa 6,6 na 6,5 posto, pokazuju tablice Eurostata. Usporedbe radi, u prošlogodišnjem listopadu u EU je dosezala 6,6 posto a u eurozoni 7,3 posto. Eurostat procjenjuje da je bez posla u EU u listopadu bilo približno 12,95 milijuna građana, od čega njih približno 10,87 milijuna u eurozoni. Na godišnjoj razini broj nezaposlenih u EU smanjen je za 1,158 milijuna, a u eurozoni za 1,053 milijuna, prenijela je agencija Hina.
Sigurno je da su neki i ostali bez posla u EU, kao što to navodi Informer, ali iz ovih podataka je jasno da u EU nema masovnog povećanja nezaposlenosti. Baš suprotno, podaci pokazuju da nezaposlenost pada i na godišnjoj i na mjesečnoj razini.
Izjava s BBC-ja izvučena iz konteksta
“Prilog tome je otežana situacija u Velikoj Britaniji gde uz rastuće račune za energiju, domaćinstva su prinuđena da prave teške izbore između grejanja i hrane – a tvrdi se da su neka pribegla ekstremnijim merama. Pa, oni koji su se nekada pozivali na “čajanku”, sada jedu na sveću i kašiku prodgrevajući hranu za kućne ljubimce. – Još uvek sam šokiran činjenicom da imamo ljude koji jedu hranu za kućne ljubimce, ljude koji pokušavaju da zagreju hranu na sveći ili radijatoru – rekao je za Bi-Bi-Si Mark Stid, koji vodi ostavu u oblasti Stoubridž u Kardifu”, piše u tekstu Informera.
BBC je 1. prosinca objavio reportažu iz Cardiffa u kojoj se navodi da postoje ljudi koji jedu hranu za kućne ljubimce i pokušavaju ih zagrijati na svijeći ili radijatoru. Ipak, valja reći da se radi o priči o najsiromašnijim zajednicama u Walesu koja uglavnom nije vezana uz trenutnu inflatornu krizu već se bavi dugogodišnjim trendovima.
BBC-jeva analiza o podacima iz popisa stanovništva 2021. godine navodi da se šest najsiromašnijih područja u Walesu nalazi u urbanim područjima, dok je ranije bio uvriježeno mišljenje da najteže žive oni u ruralnim područjima. Najnoviji podaci sugeriraju da je u Walesu došlo do napretka u smanjenju stope siromaštva u posljednjih 10 godina. Ipak, više od polovice kućanstava (54.1%) i dalje spada u jednu od kategorija po kojima se mjeri siromaštvo, bilo kroz nezaposlenost ili dugotrajnu bolest, loše zdravstveno stanje ili invaliditet, nisku razinu obrazovanja ili život u prenapučenom ili slabo grijanom domaćinstvu.
S obzirom na to da je Wales tek jedna od država Ujedinjenog Kraljevstva i da se u reportaži BBC-ja govori o najsiromašnijim dijelovima Walesa, ne može se tvrditi da je situacija u cijeloj Velikoj Britaniji toliko teška da su ljudi prisiljeni birati između grijanja i hrane te da moraju podgrijavati pseću hranu kao što niti tema tog BBC-jevog teksta u prvom redu nije bila recesija, dok se sankcije Rusiji u njemu niti ne spominju. Zbog toga možemo zaključiti da je i navod iz teksta BBC-ja izvučen iz konteksta kako bi se uklopio u narativ o teškom stanju u Velikoj Britaniji izazvanom sankcijama Rusiji.
Kakva je situacija s inflacijom i porastom cijena u Srbiji?
Autor teksta navodi da se Srbija odlično nosi s krizom uzrokovanom ratom u Ukrajini i energetskom krizom.
“Srbija je mogla da se nađe u identičnoj situaciji da je država pala u ruke nekim drugima koji po svaku cenu, brže i bolje žele da se dodvore EU i zapadnim vladarima zanemarivši sopstvene interese i interese svojih građana. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić od početka krize u Evropi trpeo je brojne pristike što iz EU što iz unutrašnje strukture, međutim, nakon skoro godinu dana rata u Ukrajini, pokazalo se da politika koju vodi predsednik Vučić je i te kako ispravna, te je time dokazao da Srbija jako dobro brine prvenstveno o svom narodu, a onda o svemu ostalom”, piše u tekstu.
Republički zavod za statistiku Srbije objavio je da su cijene proizvoda i usluga osobne potrošnje u studenom povećane za 15,1 posto. Mlijeko, sir i jaja za godinu dana poskupjeli su za čak 43,1 posto, ogrjev za 49,4 posto, dok značajan rast bilježe i najamnine. Renta za najam stana, naime, za godinu dana poskupjela je za čak 30,1 posto. Za godinu dana hrana je poskupjela 23,5 posto. Najviše su – od studenog do studenog – poskupjeli mlijeko, sir i jaja. Po službenoj statistici čak 43,1 posto, što je veći rast nego što je zabilježen u listopadu 2022. u odnosu na listopad 2021, kada je rast bio 39,6 posto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku Srbije, koje je prenio N1 Srbija. Ako uzmemo u obzir da je inflacija u Europskoj uniji prema posljednjim podacima u rujnu bila 10,9 posto, to je još uvijek znatno manje nego što je to u Srbiji. Stoga je krivo tvrditi da je odluka Srbije da se izuzme iz sankcija Rusiji na bilo koji način pomogla Srbiji u energetskoj i inflatornoj krizi koja potresa cijeli svijet.
Srbiji u prilog ne govore ni podaci Eurostata koji pokazuju da je Srbija u 2021. godini bila četvrta najsiromašnija država u Europi mjereno po bruto domaćem proizvodu (BDP) i standardiziranoj individualnoj potrošnji po stanovniku. Kada je riječ o bruto domaćem proizvodu po stanovniku, Srbija je prošle godine bila 55 posto ispod prosjeka u Europskoj uniji, a nešto bolje stoji s individualnom potrošnjom po stanovniku, gdje se u obzir uzimaju i razlike u cijenama u pojedinim državama, gdje je 47 posto ispod prosjeka u EU-u.
Standard građana u Srbiji
U Srbiji je prema pisanju Informera situacija vrlo dobra te bi, navode oni, netko tko ne živi u Srbiji i stigao je kao turist rekao da krize u Europi ni nema.
Fabrike se otvaraju, izvozi se i uvozi, grade se putevi, plate i penzije rastu, rafovi su puni hrane, radijatori vreli…i što je najvažnije, mir je obezbeđen. Neko ko ne živi u Srbiji a došao je kao turista rekao bi da krize u Evropi i nema. U našu zemlju sve više dolazi stranih turista, a iz razgovora sa njima i po reakcijama može se reći da je sada naša Srbija Evropa, jer baš su oni odličan reper da se napravi paralela, neki je nazivaju čak i obećanom zemljom kao što je to ranije bila Nemačka.
A kakvo je stvarno stanje stvari? Statistički podaci o porastu plaća Republičkog zavoda za statistiku Srbije govore: rast bruto i neto zarada, u periodu siječanj–rujan 2022. godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, iznosio je 13,9 posto nominalno, odnosno 2,7 posto realno. U usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, prosječne bruto i neto zarade, za rujan 2022. godine nominalno su veće za 15 posto, a realno za 0,9 posto. Što se pak mirovina tiče, podaci Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Srbije govore o tome da u Srbiji 62 posto umirovljenika, odnosno njih više od milijun, živi s primanjima manjim od 30 tisuća dinara (približno 1928 kuna) mjesečno.
Naime, prema službenoj statistici iznos od 19.381 dinar (približno 1245 kuna) predstavlja prag rizika od siromaštva za jednočlano domaćinstvo. Prema Anketi o prihodima i uvjetima života, koju je Republički zavod za statistiku Srbije objavio u listopadu 2020, stopa rizika od siromaštva kod građana starijih od 65 godina u 2019. godini iznosila je 21,1 posto i veća je kod žena – 23,2 posto, dok kod muškaraca iznosi 18,3 posto. Spomenuti podaci ne govore u prilog tome da je situacija u Srbiji idealna, kao što se nastoji implicirati u ovom tekstu.
Zaključno, situacija u Velikoj Britaniji i ostalim državama Europe i Europske unije zaista jest teška, a uzrokovana je povijesnom inflacijom i energetskom krizom. Ipak, tvrdnje da se “Srbija fantastično nosi s krizom i da postaje obećana zemlja” su više nego pretjerane. Podaci pokazuju da je inflacija u Srbiji znatno viša od one u zemljama Europske unije i eurozone, a životni standard građana je nizak. Sasvim je pogrešna stoga bilo kakva usporedba Srbije s Njemačkom, koja je po statističkim pokazateljima znatno jače gospodarstvo, usprkos krizi potenciranoj ratom u Ukrajini. Naime, inflacija je u Njemačkoj u listopadu iznosila rekordnih 10, 7 posto, ali i dalje je znatno niža od 15,1 posto koliko iznosi u Srbiji.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)