schema:text
| - GUP-om se ne može pogodovati nikome pojedinačno, riječ je o općem aktu koji se odnosi na sve jednako, ne govori o fizičkoj osobi. U pogodovanju mora postojati tko, kome, službena osoba i javna nabava. Toga u općem aktu nema“, ustvrdio je Slavko Kojić, zastupnik stranke MB365 u zagrebačkoj Gradskoj skupštini i bivši pročelnik zagrebačkog Ureda za financije gostujući u programu N1.
Prema definiciji, “Generalnim urbanističkim planom, u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornim planom Grada Zagreba, utvrđuje se temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjena površina, s prijedlogom uvjeta i mjera njihova uređenja. Generalni urbanistički plan sadrži način i oblike zaštite i korištenja, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređivanje i zaštitu okoliša, područja s posebnim i drugim obilježjima, te druge elemente važne za grad Zagreb”.
Istina je, dakle, da Generalni urbanistički plan treba predstavljati opći akt koji ne trpi spominjanje nikakvih pojedinaca, niti pogodovanja. Međutim, to što se u GUP-u ne spominju fizičke ili pravne osobe ne znači ujedno da se njime ne donosi podloga za naknadna pogodovanja ili, kako je tekao proces sa slučajem tzv. zagrebačkog Manhattana, kako bi se legalizirale promjene koje su već prethodno bile dogovarane, ovaj put sa stranim investitorom.
Memorandum koji pogoduje investitoru
Podsjetimo, gradska uprava je u veljači prošle godine raspisala natječaj za „Grad u Gradu“ s rokom od samo 15 dana. Izabran je Eagle Hills, tvrtka iz Dubaija koja je radila i problematični projekt „Beograda na vodi“. U ožujku je potpisan Memorandum o razumijevanju, iako takav projekt nije bio baziran na postojećem GUP-u, na što su upozoravali arhitekti i drugi stručnjaci.
Sadržaj Memoranduma o razumijevanju kojeg su predstavnici Grada Zagreba potpisali s tvrtkom Eagle Hills predviđao je podsjetimo, prenošenje vlasništva nad gradskim prostorom od 1,1 milijun kvadratnih metara – uključujući područje Hipodroma i dijelove Velesajma na novo „ciljno društvo“ s tim da je bilo predviđeno da će investitor koji bi gradio projekt biti vlasnik većinskog udjela u tom novom društvu. Grad Zagreb obvezao se i da će prije izgradnje projekta „o vlastitom trošku stvoriti preduvjete za odgovarajuću infrastrukturu, uključujući bez ograničavanja neprekidnu opskrbu električnom energijom, pitkom vodom, ceste, uličnu rasvjetu, plinske infrastrukture, telekomunikacijsku mrežu i kanalizacijske mreže ili infrastrukturu do granica zemljišta, koja bude potrebna za razvoj Projekta od strane Ciljnog društva“. Također, Zagreb se obvezao da će „osigurati da Ciljno društvo posjeduje zemljište s jamstvom punog vlasništva, slobodno od svih tereta, prava i obveza trećih strana“, a Zagreb mora podmiriti i sve eventualne troškove rušenja, izvlaštenja i slično.
Pravni stručnjaci smatraju kako taj memorandum pogoduje investitoru.
Nakon potpisivanja tog memoranduma krenulo se u izmjene GUP-a (i produženi rok za pripremu projekta istječe u svibnju).
Prijedlogom novog GUP-a predviđaju se promjene namjene prostora koje se, između ostalog, odnose i na Zagrebački velesajam i Hipodrom, s time da je za Hipodrom Ministarstvo graditeljstva unijelo izmjenu kako najmanje 51 posto površine mora ostati zadržano za rekreacijsku namjenu. Kao što je poznato, GUP je prošli tjedan pao na sjednici Gradske skupštine, a prvi sljedeći rok kada ga gradonačelnik može staviti na dnevni red je u svibnju.
Pokušaj da se amandmanima pogoduje pojedinim HDZ-ovcima
Nije, međutim, samo prijedlog GUP-a koji je prošao dvije javne rasprave sporan u smislu pogodovanja. Na sam dan kada je bilo predviđeno glasanje o GUP-u gradonačelnik i njegova stranka predložili su sedamdesetak amandmana na GUP, a HDZ dodatnih 15. Svi osim 11 HDZ-ovih potom su povučeni, a preostali amandmani nisu dobili potrebnu većinu.
U naknadnim analizama mediji su razotkrili niz pogodovanja koja su se trebala u zadnji tren ozakoniti kroz amandmane, unatoč popratnim objašnjenjima kako bi se pretvaranjem zelenih površina u mješovite ili stambene „angažirala radna snaga“ ili „iskorijenila ambrozija“.
Osim što se uklonila potreba raspisivanja natječaja kada u gradskim blokovima gradi privatni investitor, cijena zemljišta koje je prenamijenjeno u građevinsko preko noći vlasnicima nosi zaradu od 10 do 20 puta, a pojedini amandmani bili su ciljani baš za određene pojedince. Tako su novine 24 sata pisale da bi se usvajanjem amandmana kojim se zelena površina uz Ulicu Savezne Republike Njemačke prenamijenjuje u stambeno-poslovni prostor okoristio Dražen Bilokapić, HDZ-ovac koji je u dva mandata bio zastupnik u Gradskoj Skupštini. Tomislav Tomašević izračunao je da bi Bilokapić, koji tamo posjeduje parcele od ukupno 5.500 kvadratnih metara od te promjene imao korist od 5,5 milijuna kuna (zanimljivo je da je taj amandman uložen preko Bandićeve stranke, a ne preko HDZ-a).
24 sata spominje i Antu Sučića koji vodi HDZ-ov zagrebački odbor za gospodarstvo, a ujedno je i direktor u tvrtci Sanac koju vodi Zdravka Sučić. Amandmanima se tražila prenamjena prostora u Gornjem Stenjevcu koji su u vlasništvu Zdravke Sučić, kao i velika površina u Novom Zagrebu koja je u vlasništvu iste tvrtke, a za koju je HDZ u svom predloženom pa povučenom amandmanu tvrdio kako je to sada ledina na kojoj raste ambrozija.
HDZ je prije povlačenja svojih „zelenih“ amandmana predlagao i prenamjenju zemljišta uz Islandsku ulicu i Aveniju Većeslava Holjevca na kojem je Abdulmounem Haoui, donator Bandića, nelegalno sagradio autopraonicu koju je kasnije legalizirao.
Sve se to događa unatoč apelima arhitekata, urbanista i povjesničara kulture da se odustane od ovakvog mijenjanja GUP-a i krene u sustavno promišljanje o urbanom razvitku grada.
*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
|