| schema:text
| - Među korisnicima Facebooka širi se snimka u kojoj Krešimir Mišak netočno tvrdi da PCR test “ne mjeri ništa” te da podaci o višku smrtnosti pokazuju da pandemije Covida 19 zapravo nema (arhivirano ovdje).
Mišakove netočne tvrdnje prenio je i rubni portal Epoha (arhivirano ovdje).
Podsjećamo, Faktograf je i ranije pisao o netočnim informacijama koje je propagirao Krešimir Mišak, vjerojatno najpoznatiji teoretičar zavjere u Hrvatskoj.
Za razliku od većine širitelja dezinformacija, koji dominantno operiraju putem rubnih portala i društvenih mreža, Mišak ima puno veću platformu – redovitu emisiju na javnom radiotelevizijskom servisu.
HRT Mišakovu popularnu emisiju “Na rubu znanosti” emitira od 2002. godine, i to u sklopu znanstvenog programa. Javna televizija Mišaku, dakle, već skoro 20 godina pruža prostor za promoviranje pseudoznanosti.
U svojoj je emisiji Krešimir Mišak uglavnom suzdržaniji nego u različitim internetskim video podcastima u kojima se povremeno pojavljuje, i u kojima distribuira dezinformacije.
PCR test
Na samom početku svog video obraćanja, Mišak kaže kako je i izumitelj PCR testa Kary Mullis tvrdio da se njime ne može dijagnosticirati zaraza. To nije točno. U pitanju je dezinformacija koja je u opticaju od 2020. godine, i o kojoj je Faktograf već pisao. Mullis je u svom patentu PCR testa jasno naveo da se radi o dijagnostičkom alatu.
Mišak dalje tvrdi kako je i hrvatski znanstvenik Dragan Primorac rekao da se pomoću PCR testa ne može detektirati bolest. Međutim, to nije ono što je Primorac doista govorio.
U medijskim nastupima Primorac doista jest više puta govorio o osjetljivosti PCR testa. Kazao je da ne mora svaka osoba kojoj se PCR-om dokaže prisutnost virusa SARS-CoV-2 nužno biti zarazna za druge. Problematizirao je činjenicu da PCR test pokazuje samo je li virus prisutan u uzorku ili nije, ali ne govori ništa o količini pronađenog virusa.
Evo kako je to Primorac objasnio u intervjuu za Večernji list:
“Golema je razlika među pozitivnim nalazima koji ukazuju na prisutnost virusne RNA u uzorku. Naravno, što je viši titar (prisustvo virusa u uzorku), potreban je manji broj ciklusa za detekciju virusa. Istodobno, viši titar virusa u uzorku znači i veću virulenciju, odnosno veću mogućnost širenja virusa. U većini laboratorija broj ciklusa detekcije (eng. cycle treshold – Ct) koji se koristi za prisustvo SARS-CoV-2 je 40 ili ponekad 45. Time, prema našem mišljenju, ovaj test zapravo postaje „preosjetljiv” te osobe s minimalnim titrom virusa, kao i osobe u čijem uzorku postoje samo fragmenti nefunkcionalnih virusa proglašavamo pozitivnim”.
Drugim riječima, Primorac je kazao da PCR može pronaći tragove virusa kod osobe koja je Covid-19 “prehodala” sa slabim ili nikakvim simptomima ili kod koje se virus iz nekog razloga nije uspio umnožiti dovoljno da postane zarazan za okolinu, a ne da PCR test “realno ne mjeri ništa”, kako tvrdi Mišak.
Višak smrtnosti
Na samom kraju videa Mišak tvrdi da pandemija uopće ne postoji. Evo što je rekao:
“Godišnja smrtnost posvuda je približno ista i stoga ti ne možeš pronaći trag epidemije u smislu godišnjih brojki smrtnosti”.
Tvrdnja da se pandemija Covida-19 ne odražava na godišnjim stopama smrtnosti nije točna. To se vrlo lako može provjeriti na stranici Our World in Data, koja agregira različite podatke o pandemiji Covida-19. Među ostalim, prikupljaju i podatke o višku smrtnosti, koji pokazuju znatnu devijaciju stope smrtnosti s obzirom na prosječne vrijednosti.
Najlakše je to prikazati grafički. Evo kako je epidemija utjecala na stope viška smrtnosti u Hrvatskoj i okolnim državama:
Mišakova tvrdnja da u stopama smrtnosti “ne možeš pronaći trag epidemije” stoga je činjenično netočna.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)