| schema:text
| - Društvenim mrežama širi se tekst pod naslovom „JEDEMO ĐUBRE OD MESA KOJE JE EVROPA ZABRANILA I ZA PSE – kaže bivši načelnik veterinarske inspekcije“ [sic] koji je portal Balkans Press podijelio na svojoj Facebook stranici 2. svibnja. Članak je arhiviran ovdje.
U članku se ne navodi datum objave, a nije potpisan ni autor. Sadržaj članka gotovo u potpunosti preuzet sa stranice Centra potrošača Srbije, iz članka koji je na njihovom webu objavljen još u listopadu 2016. godine (arhiviranog ovdje).
Prema podacima servisa CrowdTangle, tvrdnja portala Balkans Press da se na tržištu nalazi meso “koje je Europa zabranila i za pse”, Facebookom se širi od 2. svibnja 2020.
Najprije se širio među korisnicima Facebooka u Srbiji, a zatim se proširio i među hrvatskim korisnicima ove društvene mreže. Posebno velik interes izazvao je u grupi “Od grunta do stola”, koja okuplja skoro 50 tisuća članova.
Balkans Press na svom webu samo je iskopirao tri i pol godine staru informaciju, koju je popularizirao zahvaljujući uvjetima pandemije novog koronavirusa – koja je izazvala strah od nestašice prehrambenih namirnica (Tportal).
Kako se u naslovu ne navodi gdje to navodno “jedemo đubre od mesa”, članak se proširio i među hrvatskim korisnicima Facebooka. Istraživanjem iz 2016. je, naime, potvrđeno da korisnici društvenih mreža učestalo dijele članke nakon što su pročitali samo naslov, ali ne i tekst.
Stanje u Hrvatskoj
Interes u Hrvatskoj za ovu temu ne čudi jer se, iako je članica Europske unije koja propisuje visoke standarde kvalitete hrane, povremeno događa da se na tržištu nađe meso nezadovoljavajuće kvalitete. U veljači 2019. u medijima se tako izvještavalo o slučaju pokvarenog mesa iz Poljske koje se pojavilo na dijelu europskog tržišta kebaba, a došlo je i do Hrvatske (Jutarnji, Telegram).
Situaciju u Hrvatskoj dodatno komplicira nedovoljno precizan sustav kontrole kvalitete hrane. Kako navodi stručni portal Veterina u članku o sustavu sigurnosti hrane „u maloprodajama u Hrvatskoj događa (se) da, primjerice, meso koje nije u pakovinama kontrolira veterinarska inspekcija, meso u pakovinama (meso pakovano u pliticama u kontroliranoj atmosferi) kontrolira sanitarna inspekcija, a inspektori kvalitete hrane kontroliraju sljedivost. U toj gužvi inspekcija događaju se propusti, a nastrada onaj tko je najmanje kriv.“
Strojno otkošteno meso na hrvatskom tržištu regulira se Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog podrijetla i kontrolira od strane Veterinarske inspekcije koja je obvezna izvršiti uzorkovanje hrane proizvedene u Hrvatskoj, kao i one iz EU i trećih zemalja. Prema Godišnjem izvješću o stanju poljoprivrede za 2018. godinu (dostupno na stranici Ministarstva poljoprivrede), provedeno je više od 3000 inspekcijskih nalaza kvalitete hrane životinjskog podrijetla, što je rezultiralo s 48 optužnih prijedloga.
U slučaju da inspekcija utvrdi nepravilnosti koje bi bile opasne za zdravlje ljudi, obvezna je postupiti prema Pravilniku o sustavu brzog uzbunjivanja i putem RASFF sustava alarmirati sve članice Unije.
Stanje u Srbiji
U članku Balkans Pressa se prenosi izjava dr. Miroslava Stojšića, koji je potpisan kao bivši načelnik Republičke veterinarske inspekcije, a koji govori o problemu uvoza velike količine strojno otkoštenog mesa. Takvo meso, navodi se u tekstu, zbog tehnike obrade sadrži veliku količinu mljevenih kostiju, zbog čega je meso puno teških metala, antibiotika i hormona. Navodi se i da je takvo meso u Europskoj uniji zabranjeno čak i za proizvodnju pseće i mačje hrane.
I dok je ovaj problem u Srbiji doista postojao u vrijeme kad je na njega upozoravao Centar potrošača, danas je situacija ipak nešto drugačija.
Početkom 2016. na snagu je stupio Pravilnik o kvaliteti usitnjenog mesa (dostupan na stranici Ministarstva poljoprivrede) kojim je propisano da maksimalna količina kalcija u takvom mesu smije iznositi do 0,1% te kako prerađivačka mesna industrija više ne može uvoziti najlošiju kategoriju strojno otkoštenog mesa koje se do tada koristilo za proizvodnju mesnih prerađevina. (Politika, Beta). Od ožujka 2020. godine primjenjuju se i stroži propisi i obveza navođenja MSM mesa na deklaraciji proizvoda, navodi Politika. (Cijeli pravilnik dostupan je na stranici Ministarstva poljoprivrede).
Premda je od 2016. postrožen zakonski okvir, kvaliteta mesa u Srbiji se i dalje propituje. Uprava za veterinu je u veljači 2019. godine, nakon što je u prethodnoj godini provedena analiza kvalitete 500 tona mesa, priopćila da je strojno otkošteno meso koje se prodaje u Srbiji u skladu s propisima (N1).
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)