| schema:text
| - Otkako je Europska unija odobrila korištenje određenih vrsta insekata (1, 2) u prehrani, internet su preplavile razne teorije zavjera i dezinformacije (1, 2). Insekti su odjednom posvuda – čak skriveni iza dobro poznatih certifikata.
Nedavno se na društvenim mrežama počela širiti tvrdnja da određeni svjetski poznati certifikati označavaju prisutnost brašna od insekata u hrani.
“Pažnja ovdje su logotipi za brašno insekata u hrani,” natpis je sa slike koju je 18. veljače 2025. godine podijelila Facebook stranica “Antiglobalisti Balkana” (arhivirano ovdje).
Na fotografiji se nalazi šest oznaka organizacija koje izdaju specijalne certifikate: Rainforest Alliance, Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (PGI), Zaštićena oznaka izvornosti (PDO), Fairtrade, V-Label i Vijeće za očuvanje mora (MSC).
U nastavku ćemo razotkriti što ti logotipi zapravo znače i imaju li ikakve veze s insektima.
Rainforest Alliance
Poznata žaba koja izaziva skepsu među domaćim i stranim širiteljima dezinformacija dio je pečata međunarodne organizacije Rainforest Alliance, odnosno oznake certifikata koji se stavlja na proizvode koji udovoljavaju njihovim uvjetima.
Rainforest Alliance je, kao što je navedeno na njihovim internetskim stranicama, neprofitna organizacija koja se zalaže za odgovorno i održivo poslovanje u poljoprivrednoj i šumarskoj industriji te u proizvodnji hrane. Osnovana je 1987. godine u New Yorku, a danas ima podružnice i suradnike širom svijeta.
Ta organizacija ne proizvodi prehrambene proizvode nego dodjeljuje certifikate određenim proizvodima, sirovinama i sastojcima – kao što su drvo, papir, kava, kakao, banane – da su proizvedeni po zadanim standardima. Kako stoji na službenim internetskim stranicama organizacije, certifikat Rainforest Alliancea znači da su sastojci proizvoda koji ga nose proizvedeni metodama koje podržavaju njihovu viziju društvene, ekonomske i okolišne održivosti. Ističu i da se njihovom certifikacijom promiču dobre prakse u zaštiti šuma, klime i ljudskih prava.
Slično navode i domaći brendovi koji su nositelji tog certifikata. Proizvođač kave Franck objašnjava da je Rainforest Alliance certifikat na njihovom proizvodu Franck Superiore Espresso potvrda da ta kava dolazi “s plantaža i farmi koje ispunjavaju standarde za održivu poljoprivredu koja štiti divljine, vodene putove, staništa divljih životinja te prava i dobrobit radnika, njihovih obitelji i zajednice”.
S obzirom na to da se radi o širokom spektru proizvoda, odnosno sirovina, tvrdnja da je u njima brašno kukaca ne drži vodu.
Oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti
Ove oznake posebni su certifikati koji garantiraju autentičnost i podrijetlo proizvoda. Oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti štite se kao intelektualno vlasništvo kako bi se spriječila njihova zloupotreba ili neovlaštena upotreba.
Kako pojašnjava Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), one štite naziv proizvoda koji ima određeno zemljopisno podrijetlo i koji svoju kvalitetu i/ili ugled duguje tom posebnom podrijetlu. Prema zakonskom okviru EU-a o zemljopisnom podrijetlu, zaštita zemljopisnog podrijetla razlikuje Zaštićenu oznaku izvornosti ili Zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, “ovisno o tome koliko je jaka veza između kvalitete proizvoda i njegovog geografskog podrijetla”.
Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (Protected Geographical Indication, PGI) ima logo s kombinacijom plave i žute boje (stilizirane linije u sredini koje podsjećaju na polja pšenice oko kojih su zvijezde). PGI se dodjeljuje posebnoj hrani, poljoprivrednim proizvodima ili vinima. Za većinu proizvoda, barem jedna od faza proizvodnje, prerade ili pripreme mora se odvijati u matičnoj regiji. U slučaju vina, to znači da najmanje 85 posto upotrijebljenog grožđa mora potjecati isključivo iz zemljopisnog područja gdje se vino zapravo proizvodi.
Zaštićena oznaka izvornosti (Protected designation of origin, PDO) ima logo s kombinacijom crvene i žute boje (stilizirane linije u sredini koje podsjećaju na polja pšenice oko kojih su zvijezde). PDO je specifičniji oblik zaštite, jer proizvodi koji nose tu oznaku “imaju najjače veze s mjestom u kojem su proizvedeni”. Svaki dio procesa proizvodnje, obrade i pripreme mora se odvijati u određenoj regiji. Za vina to znači da grožđe mora potjecati isključivo sa zemljopisnog područja gdje se vino proizvodi.
Hrvatska ima na desetke takvih proizvoda. Recimo, u studenom 2022. godine Europska komisija je objavila da je meso istarskog goveda-boškarina dobilo europsku zaštićenu oznaku izvornosti, a samoborska češnjovka (dimljena kobasica) europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Na tom su popisu i neretvanska mandarina, ogulinsko kiselo zelje, baranjski kulen, lički krumpir, istarski, drniški i dalmatinski pršut – što samo ide u prilog činjenici da PGI i PDO oznake nemaju veze s brašnom kukaca.
Fairtrade
Logo s kombinacijom plave, zelene i bijele boje (u nekim slučajevima i crne), koji čini figura u obliku valovitog kruga koja predstavlja osobu koja podiže ruku, predstavlja certifikat Fairtradea. Logo koji se nalazi na slici koju analiziramo simbolizira “Fairtrade Cocoa Program“.
Fairtrade Foundation je nevladina organizacija koja dodjeljuje certifikate, a registrirana je u Ujedinjenom Kraljevstvu.
“Fairtrade se odnosi na bolje cijene, pristojne uvjete rada, lokalnu održivost i poštene uvjete trgovine za poljoprivrednike i radnike diljem svijeta, ali posebno u zemljama s nižim prihodima. Tražeći od tvrtki da plaćaju održive cijene (koje nikada ne smiju pasti niže od tržišne cijene), Fairtrade se bavi nepravdama konvencionalne trgovine, koja tradicionalno diskriminira proizvođače iz zemalja s niskim prihodima. Omogućuje im da poboljšaju svoj položaj i imaju veću kontrolu nad svojim životom”, stoji na internetskoj stranici organizacije.
Kako ističe trgovački lanac Lidl, čije čokolade nose oznaku Fairtrade, ta se “organizacija zalaže za bolje radne i životne uvjete malih poljoprivrednika i radnika u zemljama globalnog juga”.
Na stranici Fairtradea može se naći niz primjera, odnosno skupine proizvoda i sirovina, u čijem sastavu također nije i ne može biti brašno kukaca: zlato, banane, kava, pamuk, cvijeće, med, riža ili šećer.
V-Label
Zeleno-žuti logo usred koje je stabljika s listom predstavlja V-Label. (Ne)povezanost ove oznake s brašnom kukaca možda nije potrebno toliko detaljno objašnjavati jer je to oznaka za – vegetarijanske i veganske proizvode.
Ukratko, V-Label je međunarodno priznat, registrirani pečat za označavanje veganskih (isključuju sve mesne namirnice, kao i sve namirnice životinjskog porijekla) i vegetarijanskih (isključuju meso, perad, ribu i plodove mora, ali mogu uključivati mliječne proizvode i jaja) proizvoda i usluga osnovan u Švicarskoj 1996. godine.
Treba napomenuti da je V-Label kritizirao Europsku uniju kada je 2023. godine donijela uredbu kojom se dopušta upotreba kućnih zrikavaca (u obliku praha kao sastojka u raznim prehrambenim proizvodima). Izrazio je zabrinutost zbog ove uredbe, posebno zbog mogućnosti da proizvodi koji sadrže sastojke životinjskog podrijetla budu pogrešno označeni ili percipirani kao prikladni za vegane ili vegetarijance.
Vijeće za očuvanje mora (MSC)
Plava MSC oznaka primjenjuje se na divlju ribu ili plodove mora iz ribarstva koja su certificirana prema standardima Vijeća za očuvanje mora (Marine Stewardship Council).
MSC je međunarodna i nezavisna neprofitna organizacija koja radi za održivo korištenje ribljih fondova i zaštitu morskih staništa. Kako objašnjava Lidl, čiji dio asortimana nosi tu oznaku, “samo ribarske tvrtke koje ispunjavaju stroge znanstvene kriterije MSC ekološkog standarda mogu svoj ulov označiti MSC logotipom: to znači da nema ribolova prekomjerno izlovljenih ribljih fondova, negativni utjecaji na druge vrste i morsko dno su minimizirani, a ribolovom se upravlja s pogledom u budućnost uz odgovarajuću regulaciju i kontrolu ribolovnih aktivnosti”.
Postoji više od 400 divljih ribolovnih područja diljem svijeta certificiranih prema ovom standardu. Kako bi dobili certifikat, ta ribarstva moraju ispunjavati zahtjeve kroz tri načela: samo ribolov zdravih zaliha, upravljanje kako bi se zalihe mogle loviti dugoročno i minimiziranje njihovog utjecaja na druge vrste i širi ekosustav.
Dakle, i ovdje je veoma jasno da ne postoji veza s kukcima i da se radi o potpuno drugačijem tipu certifikata. MSC označava održivost u ribolovnom sektoru.
EU propisuje da se svi sastojci moraju navesti na ambalaži
Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO), insekti kao hrana imat će vodeću ulogu u suočavanju s mnogim problemima s kojima se danas susrećemo.
“Jestivi kukci sadrže visokokvalitetne proteine, vitamine i aminokiseline korisne za ljude. Kukci imaju visoku stopu konverzije hrane, npr. zrikavci trebaju šest puta manje hrane od goveda, četiri puta manje od ovaca i dvostruko manje od svinja i tovnih pilića za proizvodnju iste količine proteina. Osim toga, ispuštaju manje stakleničkih plinova i amonijaka od konvencionalne stoke”, objašnjava FAO.
U Europskoj uniji je od početka 2023. godine dozvoljena prodaja djelomično odmašćenog praha kućnog zrikavca (Acheta domesticus). U veljači ove godine EU je odobrila upotrebu brašna od ličinke crva u prehrambenim proizvodima. Nova hrana (eng. novel food) u koju spadaju i kukci može se odobriti jedino ako ne predstavlja rizik po ljudsko zdravlje, piše na stranicama Europske komisije.
Kako je objasnio Rafael Perez Berbejal iz Opće uprave za zdravlje i sigurnost hrane EK, uvođenje insekata u prehranu bit će potpuno transparentno:
“Iako doista možemo očekivati više hrane na bazi insekata na policama naših supermarketa, građani neće biti iznenađeni i točno će znati ima li insekata u njihovoj hrani. EU je čvrsta u svojoj predanosti transparentnosti, tako da nema opasnosti da će se kukci ‘uvući’ u njihove žitarice ili proteinski prah. Zakonodavstvo EU-a obvezuje označavanje hrane koja sadrži insekte kao takve”.
Europska regulativa jasno propisuje kako se sastojci moraju označavati na ambalaži. Među informacijama koje pakirana hrana mora sadržavati su: popis sastojaka (uključujući sve aditive), informacije o alergenima, količina određenih sastojaka, oznaka datuma (najbolje upotrijebiti do), zemlja podrijetla. Stoga, ako želite provjeriti ima li u kupljenom proizvodu brašna od kukaca, čitajte deklaracije na pakiranju.
Zaključno, oznake poput Fairtradea, Rainforest Alliancea, PDO-a, PGI-ja, MSC-a i V-Labela služe za dokazivanje održivosti, etičke proizvodnje i kvalitete hrane i nemaju nikakve veze s dodavanjem brašna od insekata.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)