| schema:text
| - Portal kam-bus.info objavio je objavio je 30. rujna tekst (arhivirano ovdje) s naslovom “Auto u koji ‘uspete’ 8 grama torija možete da vozite 100 godina bez sipanja goriva”, a u kojem se “reciklira” više od 10 godina stara priča o “revolucionarnom” gorivu zbog kojeg više nećemo morati na benzinske postaje.
Link na tekst uz status “naravno, nije cilj da se ovo pusti u proizvodnju” objavljen je na Facebook profilu “Šoferski crnjaci” 30. rujna i otada je prikupio 822 dijeljenja, 566 komentara i više od 4,1 tisuću ostalih reakcija. Prema platformi Crowd Tangle, objave s linkom na taj članak su na Facebooku prikupile 835 dijeljenja, 811 komentara i više od 5000 ostalih reakcija.
Cadillac je 2009. napravio koncept automobila na torij
“Da imate automobil na torij, nikada ne biste morali točiti gorivo. Zapravo, mehanički dijelovi bi otkazali puno prije idućeg ‘tankanja’ goriva. Prilično su velike šanse da će ga voziti vaša djeca”, piše na početku teksta.
Moderna teorija ili priča, točnije rečeno bajka ili mit, o automobilu s torijem kao pogonskim gorivom, seže u 2009. godinu kada je američki proizvođač automobila Cadillac, povodom stogodišnjice postojanja, napravio koncept automobil – Cadillac World Thorium Concept. To je bio samo koncept automobila koji nikada nije postao stvarnost niti se ikada zaista, pogonjen torijem, nije provezao niti jednom cestom.
Autor koncepta Loren Kulesus u opisu je napisao da je za 100. godišnjicu Cadillaca dizajnirao automobil koji bi trajao narednih sto godina s istim izvorom energije. “Ovo vozilo dizajnirano je da traje 100 godina bez punjenja. Višak električne energije generirane iz njegova torijevog reaktora može se vratiti u mrežu, opskrbljivati susjedstvo ili koristiti za punjenje drugih električnih uređaja koji koriste baterije”, stoji u opisu koncepta automobila koji Cadillac nikada nije proizveo.
“Vijest” je stara više od 10 godina
Na priču o Cadillacovom konceptu automobila na torij dvije godine kasnije, 2011, nadovezala se vijest australskog portala Drive o konceptu američke tvrtke Laser Power Systems koja je dodatno razbuktala maštu o realnoj mogućnosti postojanja vozila koje će dovesti do zatvaranja svih benzinskih postaja jer će jednom stavljeno pogonsko gorivo pokretati automobil narednih 100 godina.
U tekstu portala kam-bus.info niti u jednom trenutku se ne navodi kako je “vijest” koju su objavili u rujnu stara više od 10 godina. U tekstu na spomenutom australskom portalu Drive, u podnaslovu stoji da iz “američke kompanije tvrde da će za dvije godine na cesti imati prototip nuklearno pogonjenog vozila”. Taj je rok prošao 2013, prije 9 godina, a do danas ta tvrtka nije izradila takvo vozilo.
Na naslovnici internetske stranice američke tvrtke Laser Power Systems, čiji direktor se 2011. godine hvalio stvaranjem sustava koji može koristiti torij kao pogonsko gorivo, o tom njihovom “uspjehu” kojim su se probili na stranice mnogih svjetskih medija, ne može se pronaći ništa, već se redaju vijesti o automobilima tvrtke Jeep.
Tek se upisivanjem riječi “thorium” (engleskog naziva za torij), dolazi do nekoliko općenitih vijesti o navodnom “gorivu budućnosti” i tek jedna koja se odnosi na “torijev automobil”. No, niti u njoj ništa ne piše o sustavu koji je navodno razvila ta kompanija, i koji im je donio “svjetsku slavu”, već su samo objavljene dvije fotografije spomenutog Cadillacovog i rečenica “vrijednost torija nije u njemu samom već u tehnologiji koja ga ‘otključava'”.
Teško je vjerovati da tvrtka koja je razvila takav revolucionarni koncept nuklearnog automobilskog pogona, a da on funkcionira i da je doživio neke konkretne primjene u stvarnosti, na svojim internetskim stranicama ne bi pisala o njemu i ne bi ga reklamirala, tako da se može zaključiti kako ta tvrtka nikada nije niti razvila ništa što bi doprinijelo razvoju automobila kojemu benzinska postaja ne treba.
Što je torij i koja su mu svojstva?
Profesoru dr. sc. Davoru Grgiću, nositelju kolegija Nuklearno inženjerstvo na zagrebačkom Fakultetu elektronike i računalstva, Faktograf je poslao pitanja u kojima smo tražili da nam pojasni što je uopće torij i kolika je mogućnost postojanja automobila na torij. Uvodno nam je objasnio da je “torij-232 je element vrlo sličan uranu-238 i u prirodi je nešto više zastupljen od urana”, a potom i razliku između torija i urana te njihovoj primjeni u nuklearnoj tehnologiji.
“Uran ima fisibilni izotop U-235, a Th-232 nema. Reaktor se može napraviti s U-235 (ili oružje). Torij nema takav ekvivalent nego ga se može koristiti u oplodnim reaktorima da se proizvede U-233, slično kao što se od U-238 oplodnjom proizvede Pu-239. I u jednom i drugom slučaju potrebna je prerada istrošenog goriva. I uran i torij su inicijalno alfa radioaktivni, ali Th-232 nešto manje. Isto tako fisijski produkti nastali fisijom U-233 su nešto povoljniji od onih od U-235 (povoljniji raspored izotopa i više kratko i srednje živućih izotopa)”, napisao nam je prof. Grgić u odgovoru.
“Današnji laseri nemaju dovoljno energije da utječu na odvijanje i pokretanje nuklearne reakcije fisije”
“Tvrtka Laser Power Systems stvorila je koncept čiji motor radi na toriju. Budući da je bio radioaktivan, tim je upotrijebio vrlo male komadiće za izradu laserske zrake koja zagrijava vodu i proizvodi paru. Ta se para pretvara u energiju uz pomoć turbine”, navodi se u tekstu portala kam-bus.info.
Prof. Grgića pitali smo koliko je u realnosti moguć koncept tvrtke Laser Power Systems, s posebnim objašnjenjem rečenice da je “tim upotrijebio vrlo male komadiće za izradu laserske zrake koja zagrijava vodu i proizvodi paru te da se ta para pretvara u energiju uz pomoć turbine”.
“U članku ne pišu detalji. U osnovi uran i torij su nuklearna goriva. To znači nuklearne reakcije, a današnji laseri nemaju dovoljno energije da utječu na odvijanje i pokretanje nuklearne reakcije fisije. Zagrijavanjem na vrlo visoke temperature mogu stvoriti uvjete za fuziju, ali to nema smisla u slučaju torija”, odgovorio nam je Grgić.
“Jednom tabletom ne može se stvoriti nuklearna reakcija”
“Jedan gram torija proizvodi više energije od 28.000 litara konvencionalnog goriva, dok bi količina od 8 grama bila dovoljna za pogon automobila 100 godina”, navodi se u članku.
Problematičnu točnost te rečenice prof. Grgić objasnio je na ovaj način: “Kad se dogodi reakcija oksidacije fisinog goriva dobijete par eV (elektronvolt, op.a.) po reakciji. Kad se dogodi nuklearna reakcija fisije dobijete milijun puta više. Zato kažemo da je gustoća energije nuklearnog goriva puno veća od one fosilnog pa ga zato puno manje treba. Problem je jedino što da bi stvorili uvjete za nuklearne reakcije zasad trebamo cijeli reaktor, recimo s 50 t nuklearnog goriva, a ne samo jednu tabletu. Tableta istrošenog goriva može biti izvor energije, ali u termionskom generatoru.”
Postojeća tehnologija ne omogućava proizvodnju automobila na torij
“Charles Stevens, izvršni direktor tvrtke Laser Power Systems, međutim, najavio je da se automobili na torij neće uskoro pojaviti na ulicama. Kaže da autoindustrija nije zainteresirana za projekt, fokusirana je na klasičnu tehnologiju koja ipak donosi novac”, piše u tekstu.
Nije točno da se automobil na torij neće uskoro pojaviti na ulicama zato što autoindustrija nije zainteresirana za projekt jer im klasična tehnologija donosi novac, već zato što još nije moguće, a upitno je i hoće li ikada biti moguće, napraviti automobil koji bi kao pogonsko gorivo koristio torij.
Prof. Grgića smo pitali i kako znanstvena zajednica gleda na mogućnost korištenja torija za proizvodnju energije. “Stvar je slična kao tehnologija motora s unutrašnjim izgaranjem na benzin i dizel. Te dvije tehnologije se razlikuju u nijansama i svaka ima i prednosti i mane. Torijevi uređaji znače uvođenje nove tehnologije koja mora biti ekonomski isplativa. To ima smisla ako se iscrpe rezerve urana jer torija ima puno više. Ne treba zaboraviti da torijev reaktor neminovno znači preradu istrošenog goriva. Njegovi oplodni reaktori mogu biti s termičkim neutronima, a u slučaju urana s brzim neutronima”, odgovorio nam je Grgić.
Jedan komad folije ne suzbija radioaktivnost
“Što se radioaktivnosti tiče, Stevens nema problema. Dovoljan je jedan komad aluminijske folije za suzbijanje njegovih učinaka”, piše u tekstu na portalu kam-bus.info.
No, prema odgovoru prof. Grgića, upitna je točnost ovog navoda. “Aluminijska folija može zaustaviti alfa zračenje, što je prirodno zračenje Th-232 i U-238 i nisko energetske bete. To znači Th-232 u prirodnom obliku. Ako bi se koristilo istrošeno gorivo bilo na bazi urana ili torija onda to nije dovoljno jer su prisutne visoko energetske bete i game. Ukratko upitno”, jasno nam je odgovorio prof. Grgić.
Zaključno, portal kam-bus.info u svojoj vijesti o automobilu na torij koji ne bi morali puniti gorivom sto godina nigdje nije naveo da je priča stara više od 10 godina. Tvrtka koja je 2011. godine najavljivala proizvodnju prototipa takvog automobila u roku 2 godine, nije ga proizvela do danas. Stručnjaci upozoravaju da u ovome trenutku nema tehnologije s kojom bi se takav automobil proizveo.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)