| schema:text
| - Društvenim mrežama širi se video (arhiviran ovdje) objavljen na Facebook stranici “Kako dalje” u kojem se tvrdi sljedeće: “Profesor Auguste Piccard je zaslužan za jedno od naj večih postignuća u povjesti čovječanstva, a mi nikad nismo čuli za ovog čovjeka… Ništa nije onako kako ste učili u školi… Odličan video. Sve više dokaza ukazuju na postojanje svoda oko naše ravne Zemlje, i vode iznad njega. Što znači da je Biblijski zapis o našem svjetu točan. Kao i kod mnogih stvari, Biblija krije istinu o našem svjetu”.
Video je objavljen 15. prosinca, a od tog datuma prikupio je 402 dijeljenja, 5 komentara i 636 drugih reakcija.
Teoriju o ravnoj Zemlji već su odavno raskrinkali brojni znanstvenici, a i Faktograf je o njoj pisao u više navrata.
Piccard nije priznao da je Zemlja ravna ploča
U videu koji traje nešto više od devet minuta navodi se niz teza koje su izvučene iz konteksta, pa i netočna teza da je švicarsko-belgijski fizičar Auguste Piccard u svom letu balonom na koji je bila priključena aluminijska kapsula pod tlakom ustanovio da je zemlja ravna ploča.
Što je, zapravo, Piccard ustanovio u svom eksperimentu 1931. godine? O tome je pisao i portal FlatEarth, koji se bavi provjerom informacija koje se odnose na teorije o Zemlji kao ravnoj ploči.
Prvo treba spomenuti da je Piccard svojim balonom stigao na visinu od 15 781 metar, što nije puno više od visine koju dostižu prekooceanski zrakoplovi. S te visine Zemljina zakrivljenost se jako loše i teško može vidjeti, posebno kroz tako malene otvore kakve je imao balon u kojem je poletio.
Isto tako, u videu se tvrdi da je Piccard u intervjuu za znanstveni časopis “Popular Science” priznao da je Zemlja ravna ploča, ali radi se o izvlačenju njegove izjave iz konteksta. On je zapravo kazao da je Zemlja “izgledala kao ravni disk s okrenutim rubom”. Ravnozemljaši su ovu izjavu protumačili kao dokaz da je zemlja ravna, ali on je u drugom intervjuu jasno rekao da je uvjeren da je Zemlja sferoid. Također, u opisima njegovih ekspedicija, nekoliko je puta upotrijebio riječ globus/kugla (eng. globe).
Švicarsko-belgijski znanstvenik u radijskom intervjuu potvrdio da je zemlja zakrivljena
U intervjuu za radio RTS rekao je da nije primijetio Zemljinu zakrivljenost iz malog otvora svoje komore, ali je bio uvjeren da bi bilo moguće vidjeti zakrivljenost ako bi koristio ravnalo. On je u vrijeme leta balonom cijelo vrijeme bio unutar komore i mogao je promatrati Zemlju kroz nekoliko malih otvora veličine 8 centimetara u promjeru.
Svoja iskustva s tog leta opisao je u knjizi “Zemlja, nebo i more” (eng. Earth, Sky, and Sea) i niti jednom nije spomenuo da je Zemlja ravna. Baš naprotiv, više je puta spomenuo riječ globe. Piccardov unuk na svojoj internetskoj stranici tvrdi da je njegov djed bio prvi koji je svjedočio zakrivljenosti zemlje.
Intervju švicarsko-belgijskog znanstvenika za švicarski radio RTS može se poslušati na YouTubeu. Iako je intervju na francuskom jeziku, moguće je uključiti titlove za engleski ili neki drugi jezik, a najbitniji dio započinje na 7:25. Poslušajte ga u nastavku.
Tko je bio Auguste Piccard i što se još zna o njegovom letu balonom 1931.?
Kako navodi enciklopedija Britannica na svojim stranicama, Auguste Piccard bio je belgijski fizičar rođen u Švicarskoj poznat po svojim istraživanjima gornjih dijelova Zemljine stratosfere, kao i morskih dubina u brodovima koje je sam dizajnirao. 1930. godine konstruirao je balon kako bi proučavao kozmičke zrake, a 1932. osmislio je novi dizajn kabine za svoje letove balonom. Kako bi promatrao morske dubine, konstruirao je plutajući spremnik naziva Bathyscape kojom je nekoliko puta plovio zajedno sa svojim sinom Jacquesom.
Piccard je rođen u obitelji švicarskih znanstvenika. Njegov otac, Jules Piccard bio je profesor kemije na Sveučilištu u Baselu. Auguste i njegov brat blizanac Jean zajedno su se upisali na Švicarski savezni institut za tehnologiju u Zürichu, gdje su studirali fiziku, odnosno kemiju. Kad su postali doktori znanosti, oboje su odlučili predavati na sveučilištima; Jean, kemičar, otišao je najprije u München, potom u Lausanneu, a zatim u Sjedinjene Države; a Auguste, fizičar, ostao je na Institutu.
O njegovom odlasku balonom kako bi istražio teoriju relativnosti pisao je i britanski list Guardian. Ovako se opisuje njegov let balonom:
27. svibnja 1931. švicarski fizičar Auguste Piccard poletio je iz mjesta Augsburg u Njemačkoj u aluminijskoj kapsuli pod tlakom pričvršćenoj na veliki balon s vodikom. Njegova destinacija bila je stratosfera, drugi najveći sloj Zemljine atmosfere koji se nalazi između 6 i 31 milju iznad Zemlje. Nitko nikada prije nije bio tako visoko i Piccard je želio izmjeriti aktivnost kozmičkih zraka i istražiti Einsteinovu teoriju relativnosti. On i njegov pomoćnik, Paul Kipfer, dosegli su rekordnih 15 785 metara.
Ipak, let balonom u aluminijskoj kapsuli nije protekao kako su planirali. Tako je Will Gregory u svojoj operi koju je napisao o Piccardovoj velikoj pustolovini – “Piccard u svemiru” – naveo sljedeće: ‘Sve je pošlo po zlu od samog početka. Kipfer je pogledao kroz otvor dok su obavljali posljednje provjere i vidio dimnjake koji su se izmicali, što znači da su poletjeli prije nego što su planirali. Potom je došlo do curenja žive i gotovo su se ugušili jer je nedostajalo zraka. Bio je to katalog nesretnih događaja, iz jedne katastrofe u drugu – idealan za glazbu’.
Sredinom 30-ih popeo se na 23.000 metara
Piccard i Kipfer planirali su sletjeti u Jadransko more, a umjesto toga su se srušili u austrijskim Alpama.
No, to nije spriječilo fizičara da napravi drugi uspon sljedeće godine, u kojem je probio granicu od 16.000 metara (10 milja). Piccard je potom otišao na još 25 letova balonom. Sredinom 1930-ih, nakon što se popeo na nevjerojatnih 23 000 m (14 milja), odlučio je zaroniti u dubine i dizajnirao plutajući spremnik za istraživanje oceana. Umro je 1962. godine.
Zaključno, treba spomenuti da švicarsko-belgijski znanstvenik Piccard u svoj pohod balonom nije otišao kako bi provjerio zakrivljenost Zemlje, što je s visine koju je postigao taj put vrlo teško razaznati, nego kao što se i navodi, kako bi izmjerio aktivnost kozmičkih zraka i istražio Einsteinovu teoriju relativnosti. Pristaše teorije da je Zemlja ravna ploča uhvatile su se za jednu rečenicu koju je znanstvenik izrekao u intervjuu za časopis Popular Science kazavši da je Zemlja “izgledala kao ravni disk s okrenutim rubom”. Iako je znanstvenik u drugim intervjuima, u svojoj knjizi pa i radijskom intervjuu jasno rekao da je uvjeren da je Zemlja sferoid, oni i dalje neutemeljeno tvrde da je to dokaz da je Zemlja zapravo ravna ploča.
Kao što smo već pisali, teorije o Zemlji kao ravnoj ploči populariziralo je američko Društvo ravnozemljaša. Popularnosti te teorije doprinio je YouTube te ostale društvene mreže putem kojih su ravnozemljaši objašnjavali svoje “dokaze” te skupljali sredstva za provođenje eksperimenata koji bi pokazali da je planet ravna ploča.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)