schema:text
| - Suradnica portala Logično Arna Šebalj na Zagrebačkom je velesajmu pokušavala je krajem listopada osobno odgovoriti ljude od cijepljenja. Snimala je ljude i vikala na njih, dok su je molili da ih ostavi na miru.
Ispitivala ih je znaju li “što je to, čemu služi”, znaju li “sastojke, posljedice” te imaju li jamstva. Da se zaustavila na tome, moglo bi se reći da se radi o sugestivnoj anketi.
Ipak, preslušavanjem i pregledom opreme audiozapisa objavljenog na YouTubeu jasno je da se radi o propagandnom uratku. Za početak, fotografije redova za cijepljenje ispred Velesajma ilustrirane su i animiranim lebdećim kosturima i vakcinama. Uradak se po mnogočemu se razlikuje od, primjerice, uobičajenih anketa koje mediji provode na javnim demonstracijama protiv cjepiva, počevši od prostora do formulacija koje je izrekla suradnica portala Logično.
Protestirajući, naime, ljudi u javni prostor istupaju kako bi izrazili svoj stav prema javnim mjerama i komunicirali (političku) poruku skupa. U ovom se slučaju radi o ljudima koji su zatečeni u javnom prostoru dok su pokušavali doći do zdravstvene usluge.
Način
Šebalj se nije zadovoljila odgovorima na pitanja o razlozima zbog kojih su se građani odlučili cijepiti. Pokušavali su joj mirno objasniti da ne znaju nikoga kome je cjepivo naškodilo, da je cjepivo dobrovoljno i da svatko ima pravo na odluku. Neki su joj poručili da se žele još neko vrijeme igrati sa svojim unucima, da su iz prve ruke iskusili Covid. Neki su se našalili da “kud svi, tuda i mali Mujo”, drugi su bili iznenađeni što ih snima.
Samo joj je jedan sugovornik kazao da “priča gluposti”, dok su ostali bili izrazito blagi i koncilijantni, moleći je samo da ih pusti na miru.
Ona bi vikala na njih, odvraćala im uvredama i plašila ih da će ih cjepivo ubiti. Od izjava Arne Šebalj izdvajamo:
– Zašto si uništavate život? Ovo nije normalno cijepljenje, ovo nije cijepljenje! ‘Oćete dijete da ostane bez vas? Pa ne daj bože, misli! Ne mogu vjerovat’ Zaista nemrem vjerovat’!
– Jel’ čitate, pratite, što ako vam nešto bude?
– Muči me to, shvaćate, imam djecu, unuke, obitelj, imam sina vaših godina.
– Vi vjerujete da postoji korona?
– Pa jel čitate neke informacije iz svijeta? Pa ne mogu vjerovat’ da to radite! Zdrav, normalan muškarac! Strašno! Ne vjerujem! Svojim očima i ušima ne vjerujem!
– Nikada se neću cijepiti! To nije cjepivo, gospodine! Znate da smo u eksperimentu do 2023.? Jel znate to?
– Zaista nevjerojatno! Mislim da se s takvim ljudima nema šta razgovarat’.
– Moram konstatirati da nas je previše koji ništa ne znamo! Ne treba nam bit’ ni žao kakvi ste, znate? Jer mi je žao! Mladi ljudi! Strašno!
Prezentacija
Video nije objavila sama Arna Šebalj, već druga korisnica YouTubea, Jelena iz Osijeka. No, opis videa podsjeća na stil same suradnice Logičnog:
Pripremite ne samo oči i uši, nego i živce! Iskreno, ja sam dobila aritmiju slušajući odgovore. I ne samo to! Izgubih apetit. Za sada nisam ni gladna iako davno bijaše ručak.
Šebalj se javila tek u komentarima. Ondje joj odreda aplaudiraju i nema disonantnih tonova. Štoviše, Šebalj prozivaju zbog previše blagoga pristupa, dok ispitanicima učitavaju agresiju, tvrdeći da su umalo linčovali njihovu heroinu.
No, posebno je zanimljiv komentar na koji se Šebalj osobno javila. U raspravu se uključila da bi korisniku potvrdila da Hrvatska agencija za lijekove (HALMED) izvještava upravo o onome što Šebalj tvrdi u razgovoru s ljudima u redu za cijepljenje.
To je, dakako, besmislica. Prema HALMED-u, koristi od svih cjepiva protiv Covida odobrenih na području EU nadmašuju eventualne rizike. Zato je netočno tvrditi da išta u HALMED-ovim objavama potvrđuje da su cjepiva ubojita (“‘Oćete li da dijete ostane bez vas?”.), a da novi koronavirus ne postoji (“Vi vjerujete da postoji korona?”).
Rizici i standardi
Svi rizici izlistani su u uputama za primjenu cjepiva (Pfizer, Moderna, Janssen, AstraZeneca), kao i druge informacije o tim cjepivima (Pfizer, Moderna, Janssen, AstraZeneca). Javnosti su dostupne i upute za zdravstvene radnike, kao i u slučaju bilo kojeg drugog lijeka.
Uporaba ibuprofena, primjerice, može smanjiti plodnost žena i ne preporučuje se kod žena koje pokušavaju začeti, kod nekih ljudi izaziva čireve i ozbiljna oštećenja kože, kod drugih moždane, kod trećih srčane udare (Belupo). Ponekad je tu krvava stolica, u drugim slučajevima “povraćanje svježe krvi ili tamnih komadića koji izgledaju kao zrna kave”. Usprkos tome, ne vidimo masovne prosvjede protiv ovog analgetika, iako se tablete provjeravaju daleko manje od cjepiva.
Oxfordovi znanstvenici pojašnjavaju:
Standard za ispitivanje i praćenje cjepiva viši je nego za većinu drugih lijekova, jer su oni jedan od rijetkih medicinskih tretmana koji se daju zdravim ljudima (uglavnom zdravoj djeci). To znači da je razina prihvatljivog rizika puno niža nego što bi mogla biti za liječenje raka, na primjer.
Sva cjepiva protiv Covida su prošla tri faze testiranja koja se zahtijevaju od lijekova prije odobrenja, usprkos ubrzavanju postupka zbog pandemije. No još uvijek su u fazi postmarketinškog nadzora. On se provodi radi praćenja učinaka cjepiva nakon što se ono primijenilo u populaciji. To može zahtijevati regulatorno tijelo ili ih može provesti farmaceutska industrija.
I tu dolazimo i do “eksperimentalnog” roka koji spominje Šebalj – 2023. godina.
2023.
Kako je već pojasnio Reuters, nakon prolaska završne 3. faze ispitivanja, cjepivo Pfizer-BioNTech dobilo je odobrenje za upotrebu u hitnim slučajevima od regulatora u prosincu 2020. Pfizer je izvijestio da će nastaviti praćenje desetke tisuća ispitanika iz 3. faze zbog sigurnosti (NEJM).
To znači da će se “svi sudionici ispitivanja i dalje pratiti kako bi se procijenila dugoročna zaštita i sigurnost još dvije godine nakon njihove druge doze” (Pfizer).
I Moderna je poručila da će činiti isto u sljedeće dvije godine. Dodatni prikupljeni podaci uključivat će “dugotrajno sigurnosno praćenje, trajanje zaštite od COVID-19 i učinkovitost protiv asimptomatske infekcije SARS-CoV-2”.
Kraj tih ispitivanja za Pfizer se očekuju u 2023., a za Modernu krajem 2022.
Reuters zaključuje da je praćenje upotrebe vakcina nakon njihovog odobrenja standardna praksa. U SAD-u to, primjerice, radi VAERS, u Hrvatskoj HALMED u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i podatke objavljuje na svojim stranicama. O omjeru umrlih od Covida i nuspojava cjepiva prijavljenih HALMED-u, uključujući hospitalizacije, pisali smo više puta [1, 2].
Međutim, Šebalj nije ljude ispitivala zašto se nisu prije cijepili. Iz toga proizlazi da objave HALMED-a ne mogu biti nadahnuće za njen performans.
|