| schema:text
| - Ugrožava li prisutnost kalijevog klorida u cjepivu proizvođača Pfizer/BioNTech zdravlje srca? Iz teksta (arhiviran ovdje) koji je objavljen na Logično.hr, portalu koji učestalo širi dezinformacije i znanstveno-neutemeljene tvrdnje, tako proizlazi.
“Postoje mnogi zabrinjavajući aspekti cjepiva protiv COVIDA-19, ali jedan na koji se ne obraća dovoljno pozornosti je prisutnost kalijevog klorida u Pfizerovom ubodu, tvari za koju se zna da ugrožava zdravlje srca.
Malo ljudi dobije uložak cjepiva i stoga nisu svjesni da ono sadrži ovaj sastojak; čak ni oni koji su upoznati sa sastavom cjepiva ne mogu reći koliko kalijevog klorida sadrži, jer Pfizer nije otkrio koncentraciju”, navodi autor u tekstu.
Članak je ubrzo našao svoju publiku i na društvenim mrežama pa ga je tako, nakon što je na portalu objavljen 29. srpnja, na Facebooku podijelilo više korisnika (1, 2, 3, 4, 5).
Osim tvrdnji da kalijev klorid u cjepivu ugrožava zdravlje, autor teksta navodi i kako se u cjepivima protiv Covida-19 nalazi i grafen oksid, koji “možda može prijeći na necijepljene osobe putem oslobađanja cjepiva”.
Prema FDA, svaka doza cjepiva Pfizer sadrži 0,01 miligrama kalijevog klorida
Nije tajna da cjepivo Pfizer/BioNTech sadrži kalijev klorid; to je moguće provjeriti u Uputama o lijeku koje je na svojim stranicama objavila Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).
“Ovo cjepivo sadrži manje od 1 mmol (39 mg) kalija po dozi, tj. zanemarive količine kalija”, stoji u Uputama.
Usporedbe radi, količina kalija u ljudskom tijelu kreće se od 3,6 do 5,2 milimola (mmol) po litri krvi.
Riječ je o esencijalnom elementu koji je prijeko potreban svim životinjskim i biljnim organizmima. Naime, kalij bitno utječe na rad srčanoga mišića i na podražljivost cijeloga mišićnog i živčanoga sustava, a njegovu razinu regulira kora nadbubrežne žlijezde. Čovjek unosi kalij u organizam hranom (Enciklopedija.hr).
Razine kalija variraju u ljudskoj krvi i točno je da mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme kada porastu ili padnu izvan sigurnosnog raspona.
O dezinformaciji kako ta tvar u cjepivu čini štetu ljudskom zdravlju već su pisali brojni fact-checkeri (Reuters, AFP Fact Check).
Libby Richards, profesorica na Purdue School of Nursing u američkoj saveznoj državi Indiani, za AFP FactCheck rekla je kako je kalijev klorid prirodna tvar koju ljudsko tijelo regulira.
“Kalijev klorid se nalazi u gotovo svoj hrani koju jedemo – mesu, voću, žitaricama, čipsu, hrani za bebe. Ako pijete flaširanu vodu, također pijete i kalijev klorid koji se zatim apsorbira u vaš krvotok. Sastojci u cjepivima su pažljivo odabrani i vrlo pomno nadzirani radi sigurnosti. Količina kalijevog klorida koja se nalazi u cjepivima je vrlo, vrlo mala i smatra se apsolutno sigurnom količinom”, rekla je za AFP.
Kako se može naći na stranici američke Agencije za hranu i lijekove (FDA), svaka doza cjepiva Pfizer-BioNTech Covid-19 sadrži 0,01 miligrama kalijevog klorida.
Scott Halperin, direktor Kanadskog centra za imunologiju, također je za AFP rekao da je riječ o količini koja je ekvivalent prstohvatu soli, te da se kalijev klorid koristi u mnogim cjepivima.
“Kada pravite virusno cjepivo, morate imati odgovarajuću količinu soli da održite stanice na životu. Budući da je to prirodni proizvod koji je potreban svim stanicama, također se stavlja u stanične kulture”, rekao je.
Grafen
Autori navode kako grafen u cjepivu, odnosno, njegovi “nanomaterijali mogu prodrijeti kroz prirodne barijere u tijelu, poput krvno-moždane barijere, i uzrokovati oštećenje unutarnjih organa i središnjeg živčanog sustava, izazivajući rak, mijenjajući funkciju gena i oštećujući krv”.
Netočno je da je grafen sastojak cjepiva, što je vidljivo iz sastava svih cjepiva na stranicama Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode. Ta je tvrdnja stara dezinformacija koju je Faktograf već raskrinkao.
Kako smo već pisali, grafen oksid (oksidirana i jeftinija forma grafena, sloja grafita debljine jednoga atoma i duljine do nekoliko mikrometara) može se koristiti za proizvodnju solarnih panela i baterija, a njegova upotreba razmatra se i u biomedicini.
Iako je razmatrana mogućnost da ga se upotrijebi u cjepivima kao adjuvans umjesto aluminija, takva cjepiva još nisu proizvedena i puštena na tržište.
Budući da grafen nije sastojak cjepiva, nije moguće ni da se on prenese s cijepljenih na necijepljene (1,2).
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)