schema:text
| - Na Faktografovu adresu stigao je upit čitatelja koji nas je zamolio da provjerimo meme na koji je naišao na društvenim mrežama, a koji možete vidjeti dolje u nastavku.
Čitatelja je zanimalo sljedeće: je li ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić zaista iznosila tvrdnje koje stoje u gornjoj ilustraciji?
Tvrdnja istinita, ali…
“Po normalnom postupku 3, 5, 10 godina, po ubrzanom postupku godinu do dvije s punom sviješću da postoje rizici nepotpune učinkovitosti”.
Izjava je to Alemke Markotić koja se može naći u tekstu koji je 5. svibnja 2020. godine objavljen na portalu Glasa Istre (arhivirano ovdje), a za koji se kao izvor navodi Novi list. U tekstu, nastalom u vrijeme dok su cjepiva bila u fazi ispitivanja, postavlja se pitanje je li realno da ona uđu u uporabu prije početka jesenskog vala. Markotić je tada, navodi Glas Istre, rekla kako bez tri godine ne možemo biti sigurni da je neki lijek ili cjepivo sto posto učinkovit ili neškodljiv.
Dva tjedna nakon te izjave, krajem svibnja 2020., Markotić je gostujući u Dnevniku HRT-a rekla kako ćemo cjepivo imati za godinu dana. Na pitanje voditeljice je li realno da cjepivo imamo do kraja godine, Markotić je rekla da je moguće da određene količine cjepiva budu gotove, ali neće biti kvalitetno ispitane.
“Niti će moći biti proizvedeno u dovoljnim količinama, niti će biti jasna njihova učinkovitost, bit će bitno da je neškodljivo, što se u prve dvije faze kliničkih ispitivanja provodi”, kazala je tad Markotić.
Unatoč tome što je Markotić uistinu u svibnju prošle godine tvrdila da ćemo cjepivo imati za godinu dana te da se po normalnom postupku cjepivo može očekivati za tri, odnosno, pet ili deset godina, tvrdnju iz ilustracije u kojoj se navodi da je u ožujku tvrdila da za sigurno cjepivo treba pet godina nismo uspjeli pronaći.
Markotić je, naime, u to vrijeme davala druge prognoze. Krajem ožujka sudjelovala je u razgovoru koji se uživo prenosio preko Facebook stranice Koronavirus.hr i tijekom kojeg su građani mogli postaviti pitanja. Na jedno od njih koje se odnosilo na to kada možemo očekivati cjepivo, Markotić je odgovorila:
“Njega prvo treba proizvesti, a u najboljem slučaju nekakvih godinu i pol do dvije bi ga trebali čekati. Za to će se vrijeme cjepivo razvijati, a mi se moramo držati drugih mjera”
Razvoj cjepiva
Činjenica da je cjepivo razvijeno u rekordnom roku ne znači ujedno da ono nije sigurno, što je jedan od čestih argumenata antivaksera i Covid-19 skeptika.
Kako se može naći na službenim stranicama Europske unije, brzom razvoju cjepiva protiv Covida-19 prethodila su golema ulaganja.
Znanstvenici su uspjeli ubrzati neke dijelove tog procesa tako što su kombinirali različite faze kliničkih ispitivanja ili su neke provodili istodobno, a Europska agencija za lijekove počela je pratiti njihove rezultate i prije nego što su proizvođači zatražili odobrenja za cjepiva. Neka od cjepiva razvijena su istim metodama kao i druga, već korištena cjepiva, što olakšava proizvodnju velikih količina jer se mogu iskoristiti postojeći pogoni. Druga su pak razvijena primjenom novih metoda (mRNA tehnologija) kojima se, u usporedbi s drugim vrstama cjepiva, mogu povećati opseg i brzina proizvodnje.
Cjepiva protiv bolesti Covid-19 koja se trenutno koriste u Europskoj uniji dobila su uvjetno odobrenje, što znači da korist od njihove hitne dostupnosti nadmašuje rizik od raspolaganja manje opsežnim podacima nego što je to inače potrebno. U tom slučaju, navodi se na stranici EU, proizvođač se obvezuje da će dodatne informacije dostavljati prema utvrđenom rasporedu.
Osim toga, Europska komisija izdaje odobrenje za stavljanje u promet samo ako je prema procjeni Europske agencije za lijekove cjepivo sigurno i djelotvorno, kakvim su se, nakon svih provedenih faza istraživanja, pokazala i četiri cjepiva koja se koriste u EU – ono od Pfizera, Moderne, Astra Zenece i Johnson&Johnson.
|