| schema:text
| - “BlackRock, Vanguard i State Street, fondovi za koje većina ljudi nikada u svojem životu nije čula, kontroliraju imovinu u vrijednosti višoj od 15 trilijuna dolara, a to je tri puta više od godišnjeg proračuna SAD za 2020. godinu, koji iznosi 4,8 trilijuna dolara, i više od bruto nacionalnog dohotka Narodne Republike Kine. Ti fondovi imaju udjele u najvećim farmaceutskim, medijskim, oružanim, transportnim tvrtkama i bankama. Što znači da ne samo da su vlasnici svih najvećih svjetskih tvrtki nego da uistinu posjeduju i cijelu svjetsku ekonomiju…”, kazao je u snimci na YouTubeu hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Mislav Kolakušić.
BlackRock, Vanguard i State Street su američke tvrtke za upravljanje investicijskim fondovima i zaista imaju značajan udio dionica u vodećim svjetskim kompanijama, ali nije točno da “posjeduju cijelu svjetsku ekonomiju”.
The Balance objašnjava da mnogi investitori investiraju svoj novac preko tih kompanija, uglavnom zbog manjih troškova i veće sigurnosti investicije. Drugi izvori navode da su indeksni fondovi tih kompanija, s pasivnom strategijom ulaganja, snizili troškove i povećali prinose na investicije milijunima ljudi. Indeksni fond ulaže u portfelj dionica ili obveznica koje su sastavni elementi nekog burzovnog indeksa pa se rizik “rasprši” na više vrijednosnih papira, a time su i sigurniji za ulagače. S obzirom na to da su ti fondovi privukli veliki broj ulagača i značajna sredstva, a ulagali su ih u najveće kompanije izlistane na burzi, tako su i njihovi udjeli u tim tvrtkama došli na značajne razine.
Prema listi najvećih investicijskih kompanija The Balancea BlackRock s imovinom od 9,464 bilijuna dolara je najveća takva kompanija na svijetu, Vanguard Grupa je na drugom mjestu s 8,4 bilijuna, dok je State Street na 5. mjestu s imovinom od 3,86 bilijuna dolara. Drugim riječima, točno je da ovi fondovi ulažu velike količine kapitala u najveće svjetske kompanije, ali u pitanju je novac koji nije njihov, već fondovi samo upravljaju tim sredstvima s ciljem da ih oplode, tj. da ostvare dobit za svoje investitore.
Fondovi su u vlasništvu svih investitora, a ne manje grupe ljudi
“Kada čitamo javno dostupne podatke svih najvećih kompanija na svijetu… konstantno dobivamo istu strukturu vlasništva u kojima su najveći dioničari: Vanguard i BlackRock, i drugi manji fondovi koji su, naravno, u vlasništvu Vanguarda i BlackRocka. Čak štoviše, i Vanguard i BlackRock imaju međusobno vlasničke udjele. Sve to ukazuje da iza cijele priče stoji svega par ili možda čak i samo jedna fizička osoba”, kazao je u snimci Kolakušić.
Ključna netočnost koju iznosi Kolakušić u snimci je da “sve to ukazuje da iza svega stoji par ili možda čak i samo jedna fizička osoba” jer vlasništvo u spomenutim kompanijama nema “jedna ili nekoliko osoba” već su one u vlasništvu svih koji investiraju u njihove fondove, odnosno one su u vlasništvu svojih klijenata, kao što je to u travnju pisao Reuters Fact Check.
Glasnogovornici BlackRocka i Vanguarda objasnili su Reutersu kako je točno da se oni pojavljuju kao značajni dioničari u najvećim svjetskim korporacijama, ali uz ogradu kako su dionice kupljene novcem koji pripada njihovim klijentima te su dioničari, zapravo, njihovi klijenti, a ne sami fondovi.
“Nije BlackRock dioničar”, kazao je glasnogovornik tvrtke Reutersu dodajući da novac s kojim oni upravljaju ili ga investiraju “pripada našim klijentima”. “Vlasnici tih vrijednosnica su naši klijenti jer su te investicije napravljene u njihovo ime kroz fondove kojima upravlja BlackRock”, kazao je glasnogovornik.
Glasnogovornik Vanguarda je kazao da tvrtka ima “zajedničko vlasništvo”, što znači da “je tvrtka u vlasništvu svojih fondova koji su, pak, u vlasništvu investitora”. “Takva jedinstvena korporativna struktura znači da nema vanjskih vlasnika koje treba zadovoljiti i omogućava našoj tvrtki da se istinski fokusira na naše investitore i njihove dugoročne investicijske potrebe”.
Na internetskim stranicama Vanguarda piše da oni upravljaju s 410 fondova diljem svijeta, a krajem svibnja imali su više od 30 milijuna investitora. Profesor financija Alex Edmans iz London Business Schoola te profesor financija i ekonomije s Imperial College London Alex Edmans kazali su Reutersu kako ne smatraju da bi ljudi trebali biti zabrinuti zbog značajnih udjela Vanguarda i BlackRocka u velikim svjetskim kompanijama.
BlackRock i Vanguard mogu glasovati u ime svojih klijenata na skupštinama dioničara, no glasnogovornik BlackRocka tvrdi i da glasove može dati menadžer portfelja, ali u nekim slučajevima, i sami klijenti.
Fondovi nisu većinski vlasnici Mete i Alphabeta
“Većinski vlasnici tvrtke Mete, koja je vlasnik Facebooka, Instagrama i What’s Appa, tvrtka Alphabet, koja je vlasnik Googlea, Androida i YouTubea, naravno, to su fondovi Vanguard i BlackRock”, kazao je u snimci Kolakušić.
Prema podacima CNN Businessa, Vanguard i BlackRock nisu većinski vlasnici tvrtke Mete; za to bi morali imati više od 50 posto dionica ili kontrolni paket u kompaniji – što nemaju.
No, Vanguard Group zaista ima najveći pojedinačni udio u kompaniji Meta sa 7,46 posto, dok BlackRock ima 4,41 posto, što zajedno iznosi 11,87 posto (a to je daleko od većinskog udjela). Iako, i u drugim fondovima s manjim udjelima u vlasništvu Mete, BlackRock i Vanguard također imaju manje vlasničke udjele. U ukupnom vlasništvu Mete zajednički fondovi imaju 45,07 posto vlasništva, drugi institucionalni investitori imaju 31,52 posto dok individualni drže 1,90 posto.
Prema podacima CNN Businessa 42,28 posto Alphabeta je u vlasništvu zajedničkih fondova, drugi institucionalni investitori drže 36,76 posto, dok individualni imaju 0,08 posto. Slično kao i u slučaju Mete, Vanguard Grupa je i Alphabetu najveći dioničar sa 7,35 posto, a na drugom mjestu je BlackRock s 4,38 posto. I u slučaju Alphabeta manje udjele imaju fondovi koji su, ponovno u postocima manjima od 10 posto, u vlasništvu Vanguarda i BlackRocka.
Slična struktura vlasništva i u farmaceutskim tvrtkama, kao i u medijima
“Najveća farmaceutska tvrtka, i ostale farmaceutske tvrtke, kada čitamo podatke za tvrtke koje nisu pretvorene u fondacije kako bi se sakrili vlasnici i izbjeglo plaćanje poreza, ponovno nas dovode do Vanguarda i BlackRocka… Najveći dioničari Pfizera, Moderne i Johnson & Johnsona, ponovno su naravno Vanguard i BlackRock…”, kaže Kolakušić u snimci.
Sve nabrojane tvrtke, zaista, imaju sličnu strukturu vlasništva kao i Meta i Alphabet. U Pfizeru i Johnson & Johnsonu Vanguard je najveći pojedinačni dioničar s 8,97 i 8,66 posto, dok je najveći pojedinačni dioničar u Moderni Baillie Gifford s 11,47 posto, a Vanguard je drugi s 6,44 posto. U sve tri kompanije je i BlackRock među pet najvećih dioničara.
Ponovno je činjenica da su oni znatni dioničari, ali nemaju većinski paket koji bi im omogućio kontrolu nad tim kompanijama.
“Svi kanali informiranja koje koristimo u modernom svijetu također polaze iz jednog mjesta. Google, YouTube, Facebook, New York Times, CNN, Fox News, s koje god strane gledali i kojim god svjetonazorima pripadali, vlasnička struktura je ista. Od TOP 10 medijskih kompanija na svijetu, jedino Sony nema u vlasničkoj strukturi spomenute fondove BlackRock i Vanguard”, kazao je Kolakušić.
Kao i kod ranijih kompanija koje je Kolakušić nabrojao i kod medijskih tvrtki je, zaista, vlasnička struktura slična. I Vanguard i BlackRock su među najvećim dioničarima, no niti u jednoj njihov udio nije 50 posto vlasništva.
Iz ovih podataka ne može se zaključiti tko upravlja svijetom
“Danas je potpuno jasno tko upravlja svijetom i tko donosi sve bitne odluke, od ratova sve do pandemija, a koje će se u bliskoj budućnosti, nažalost, sve brže izmjenjivati”, kazao je Kolakušić.
Nije točno da se na temelju iznesenih podataka, prema kojima američki investicijski fondovi imaju značajne, ali ne i većinske udjele, u velikim kompanijama može zaključiti da je “jasno tko upravlja svijetom i tko donosi sve bitne odluke”. Kao što smo ranije razjasnili, novac u tim tvrtkama ne pripada jednoj osobi ili manjoj grupi ljudi, već svim investitorima koji ulažu u njihove fondove, a njih je samo u Vanguardu više od 30 milijuna.
No, u SAD-u zaista postoji zabrinutost zbog količine dionica kojima upravljaju ove tri kompanije. Kako je u svom komentaru pisao kolumnist The New York Timesa Farhad Manjoo, problem je što su mnoga tržišta u SAD-u monopoli ili oligopoli te se zbog koncentracije vlasništva na tržištu smanjuje izbor potrošača, rastu cijene i pada razina radničkih prava pa su u raspravi i neka zakonska ograničenja.
No, bez obzira na te rasprave, ekspanzija tih fondova, u koje ulažu i od čijih prinosa zarađuju milijuni investitora, ne dokazuje da svijetom upravljaju i sve bitne odluke donose upravitelji ili tajni vlasnici tih fondova, kao što to u svom videu tvrdi hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Mislav Kolakušić.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)