| schema:text
| - Među korisnicima Facebooka širi se video zapis obraćanja Alexandera Ehrlicha, koji se predstavlja kao jedan od organizatora prosvjeda protiv Covid mjera i cijepljenja u Austriji (arhivirano ovdje).
U videu Ehrlich gleda ravno u kameru i na engleskom jeziku čita poziv na otpor protiv odluke austrijskog parlamenta da u toj zemlji uvede obvezno cijepljenje protiv Covida-19. Video ima srpske titlove.
Ehrlich u kameru poručuje da će se Austrijanci oduprijeti obveznom cijepljenju, traži podršku od istomišljenika u ostatku svijeta, a svoju poantu osnažuje posezanjem za historijskim revizionizmom.
Evo što kaže:
“Ako se netko može oduprijeti planovima onih koji žele ugušiti sve ljude na ovoj planeti, to su Austrijanci. Jednom smo to uradili protiv Napoleona kad nas je on htio sve cijepiti. Andreas Hofer, heroj slobode i ljudskih prava, ustao je protiv toga i krenuo putem koji se završio pravdom i okončao Napoleonovu tiraniju u Europi”.
Andreas Hofer, kojeg Ehrlich spominje, doista je 1809. godine u Tirolu poveo bunu protiv Napoleonovih snaga i njihovih saveznika iz Bavarske. Međutim, Hoferova buna nije imala baš nikakve veze s cijepljenjem. Bila je to pobuna protiv bavarske vlasti, s obzirom da je Tirol nakon Požunskog mira 1805. godine završio pod upravom Kraljevine Bavarske.
Također, nije točno da je Napoleon htio cijepiti sve svoje podanike, kako to tvrdi Ehrlich. Poznato je da je Napoleon bio veliki pobornik cijepljenja protiv ospica, koje su u njegovo doba harale Europom i godišnje ubijale oko 400 tisuća ljudi. Međutim, Napoleon nikad nije proglasio obvezu cijepljenja (ali je to u Kneževini Lucca i Piombino napravila njegova sestra Elisa Bonaparte, kojoj je bilo povjereno upravljanje tim dijelom današnje Italije).
To nije jedini dio austrijske povijesti koji Ehrlich netočno interpretira. Evo što je još rekao:
“Prosvjedi na ulicama poprimaju razmjere kakvi u Austriji nisu viđeni od velike revolucije 1848. godine”.
Nema sumnje da su prosvjedi protiv Covid mjera i cijepljenja u Austriji masovni; u njima sudjeluju deseci tisuća ljudi. Najmnogoljudniji prosvjedi održali su se u glavnom gradu Beču, gdje se okupljalo i više od 40 tisuća ljudi.
Međutim, nije točno da su u pitanju najveći prosvjedi koji su se u Austriji održali od sredine 19. stoljeća naovamo. Procjenjuje se da je 1950. u radničkim prosvjedima i štrajkovima sudjelovalo između 120 i 220 tisuća ljudi. Masovni prosvjedi i radnički štrajkovi potresali su Austro-Ugarsku i za vrijeme Prvog svjetskog rata.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)