| schema:text
| - Svake se godine povodom Međunarodnog dana žena diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, organiziraju osmomartovski noćni marševi. Ovogodišnji noćni marševi održani su u više gradova diljem Hrvatske – Puli, Rijeci, Osijeku i Zagrebu.
Tradicionalno najveći i najposjećeniji jest onaj zagrebački koji organizira feministički kolektiv Faktiv. Ove godine održan je pod sloganom “Žene-kičma otpora”, a sudionice su prolazile rutu od Hrvatskog narodnog kazališta preko Frankopanske ulice, Ilice, Trga bana Jelačića i potom Zrinjevca gdje su održani prigodni govorni i glazbeni program. Ovogodišnji zagrebački noćni marš je, prema podacima organizatorica, okupio više od 12 tisuća ljudi kojim se “proslavio 8. mart i feministička borba koja desetljećima poziva na otpor – patrijarhatu, homofobiji i transfobiji, fašizmu i ratu”.
Pažnju medija i korisnika društvenih mreža svake godine zaokupe kreativni transparenti sudionica i sudionika kojima prethodi radionica izrade transparenata. Na Facebook stranici Jezik tako je objavljena jedna od fotografija s Noćnog marša u Zagrebu na kojem piše “FEMINISTKINJE KONTRA APARTHEJDA” (arhivirano ovdje) uz sljedeći opis:
“Feministkinje kontra apartheida” na regionskom jeziku pete kolone na hrvatskom se jeziku kaže:
“FEMINISTICE PROTIV APARTHEIDA”.
Nema tu nikakvog fonetiziranja riječi “apartheid”, porijekom iz afrikaansa, koja znači “odvojenost”.
O sadržaju transparenta bi se dalo raspravljati, ali to nije jezična tema. Politička je tema podmetanje jugojezika, države koja nas je držala pod komunističkom okupacijom od 1945.-1991., onemogućavajući nam demokratski i nacionalni razvitak.
Hrvatski standardni jezik prednost daje tvorbi ženskih mocijskih parnjaka sa sufiksom-ica
Ipak, rječničke baze na internetu, kao i jezični stručnjaci s kojima smo razgovarali, ne slažu se s time da izrazi “feministkinje” i “aparthejd” ne pripadaju hrvatskom jeziku, odnosno da pripadaju “regionskom jeziku pete kolone” (vjerojatno se misli na srpski) kako tvrdi autor objave na Facebook stranici Jezik. Oba izraza mogu se pronaći u rječničkoj bazi Hrvatskog jezičnog portala. Također, izraz feministkinje koristi i Hrvatska enciklopedija čiji je izdavač Leksikografski zavod Miroslava Krleže.
Kako bismo razjasnili ove neodumice obratili smo se i jezičnim stručnjacima – profesoru na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Mati Kapoviću te umirovljenoj profesorici Branki Tafri, poznatoj jezikoslovki.
Kapović nam je kazao da onaj tko stoji iza te Facebook stranice očito nije stručnjak za jezik i da o jeziku piše isključivo neznanstvene i netočne besmislice. “Tako da se na njihova naklapanja nema smisla uopće osvrtati”, rekao nam je profesor.
Profesorica Tafra nam je pak ponudila nešto detaljnije objašnjenje. “Činjenica je da su mocijski parov:i lingvist – lingvistica, specijalist – specijalistica …, ali su anarhist – anarhistkinja, biciklist – biciklistkinja, feminist – feministkinja… Sufiks -ica vrlo je plodan u tvorbi ženskih mocijskih parnjaka pa je to razlog što je on često prvi izbor u njihovoj tvorbi, npr. psihologica, iako je pravilno psihologinja”, objašnjava nam profesorica na taj način potvrdivši da reći feministkinja nije pogrešno već je sufiks-ica plodan u tvorbi ženskih mocijskih pa se on češće koristi.
Prijavite se na besplatni tjedni newsletter: FAKTUALNO
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
Kad se tuđica fonetski prilagodi ona postaje dio hrvatskog leksika
Što se, pak, tiče izraza aparthejd, Tafra ističe da sve dok se strana riječ ne prilagodi, ona je tuđica i trebala bi se kurzivirati. “Kad se ortografski, fonetski, morfološki prilagodi, ona postaje posuđenica, dio hrvatskoga leksika. Primjer: software – softver”. Dakle, budući da riječ aparthejd nije tuđica već se uvriježila u hrvatskome jeziku, što dokazuje i pretraga na hrvatskom jezičnom portalu, nije je pogrešno pisati fonetizirano.
Stav profesorice Tafre oko tvorbe ženskih mocijskih parnjaka potvrđuje i Institut za hrvatski jezik na internetskoj stranici Mrežnik. Oni za primjer daju pridjev “aktivistkinjin”. U objašnjenju se navodi: “U tvorbi imenica ženskoga roda od imenica muškog roda na -ist (aktivist) u hrvatskome standardnom jeziku prednost se daje izvedenicama sa sufiksom -ica (aktivistica) pred izvedenicama sa sufiksom -kinja (aktivistkinja). Imenice ženskoga roda sa sufiksom – kinja pripadaju neformalnoj komunikaciji. U skladu s time bolje je u hrvatskome standardnom jeziku upotrebljavati i pridjev izveden od imenice na -ica nego pridjev izveden od imenice na -kinja, odnosno bolje je upotrebljavati pridjev aktivističin nego prijed aktivstiknjin”.
Zaključno, nije pogrešno pisati niti "feministkinja" niti "aparthejd". Naime, prema objašnjenju jezičnih stručnjaka u hrvatskome se jeziku u tvorbi ženskih mocijskih parnjaka daje prednost sufiksu -ica, ali to ne znači da izraz feministkinja ne pripada hrvatskome jeziku. Također, što se tiče riječi aparthejd nije je pogrešno pisati fonetizirano, s obzirom na to da se radi o posuđenici, odnosno dijelu hrvatskoga jezika. S obzirom na sve navedeno, ocjenjujemo da objavi na Facebook stranici Jezik nedostaje kontekst.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)