| schema:text
| - Zastrašujući oblak koji se u srijedu kretao iznad Hrvatske i razarao sve pod sobom, šokirani građani su pokušali objasniti i ljudskim djelovanjem. Dio njih oluju vidi kao rezultat visokih temperatura poticanih ljudskim emisijama stakleničkih plinova, a dio je percipira kao posljedicu djelovanja dežurnog krivca za prirodne nepogode – HAARP (High Frequency Active Auroral Research Program) [1, 2, 3].
Pjevač Toni Cetinski, inače zaštitno estradno lice tzv. Festivala slobode, okupljanja protivnika cijepljenja u godinama pandemije, dao je svoj doprinos raspravi o nevremenu u vidu serije fotografija. Na nekima od njih označio je kružni oblik koji nalikuje kapljici na objektivu, tumačeći ga na sljedeći način:
Netko je snimio antigravitacijska kugle guračice oblaka. HAAARP a ne priroda. Ovo bi vojska morala dobro proučiti i zastititi svoje građane kad ne bi i ona bila na daljinski stranih faktora.
Objava je u 15 sati podijeljena gotovo tri tisuće puta. Obratili smo se Ivanu Güttleru, zamjeniku ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda.
“Ovo je bila prirodna pojava kakva se pojavljuje širom svijeta, posebno u Americi. Ne vidim baš nikakve veze s HAARP-om i na koji način bi HAARP djelovao”, odgovorio nam je Güttler.
Kako HAARP djeluje?
O istraživačkom programu HAARP, civilnom i vojnom programu pokrenutom u SAD-u pri kojem se rabe visoko frekventni radio valovi za istraživanje gornjih dijelova zemljine atmosfere, Faktograf je pisao u više navrata. Prvo postrojenje, ono smješteno u američkoj državi Aljasci, nije više pod vojnim već sveučilišnim nadzorom i otvoren je za posjetitelje.
HAARP djeluje na principu da se sa zemlje u ionosferu šalju valovi visoke frekvencije i tako se ona zagrijava. Zagrijavanjem se mijenja vodljivost ionosfere te struja i naboj čestica počinju proizvoditi valove niskih frekvencija, a oni se mogu detektirati. Ta energija je oko deset tisuća puta manja od sunčeve energije koja neprestano stiže na zemlju, no dovoljno je velika za potrebe projekta. HAARP radi na frekvencijama između 2.8 i 10 MHz (N1).
Znanstvenici tvrde da ne postoji mogućnost da išta od navedenog utječe na promjenu vremenskih prilika. Profesor Bruce Ward, istraživač ionosfere na Sveučilištu u Adelaideu, kategorički odbija tu mogućnost. Za AAP kazao je kako se vremenske prilike koje mi doživljavamo pretežno odvijaju u troposferi i pokreće ga solarno zagrijavanje kopna i mora:
Energija koju koriste ionosferski grijači poput HAARP-a značajno je manja u usporedbi s energijom koja je uključena u solarno zagrijavanje površine Zemlje. Osim toga, ionosfersko zagrijavanje je ograničeno na jako malo područje. Da bi bilo kakav utjecaj na vrijeme mogao nastati, bila bi potrebna neka fizička pojava koja bi energiju prenosila u donju atmosferu na izrazito nelinearan način, što bi je enormno povećalo. Nedostatak takvog mehanizma čini izrazito malo vjerojatnim da HAARP ima ikakav utjecaj na vrijeme budući da djeluje u potpuno drugom dijelu atmosfere.
Od nebeskih fenomena, podsjetimo, znanstvenici su emitiranjem elektromagnetskih zraka u ionosferu proizveli umjetnu polarnu svjetlost. Osim toga, HAARP nije jedini projekt na svijetu koji istražuje visoke frekvencije. Slično radi ili su radili i EISCAT koji ima manji opseg frekvencije, američki HIPAS, ruska Sura te peruanski JRO.
Čovjekov dio krivnje
Ivan Güttler kazao nam je da su prognostičari, s naglaskom na sinoptičare, dobro predvidjeli situaciju, premda ističe da je broj stradalih i ozlijeđenih u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH – strašan. U Hrvatskoj su u nevremenu živote izgubile četiri osobe, a oko dvjesto ih je ozlijeđeno. Zato je i DHMZ svoje posebno priopćenje o jučerašnjoj oluji započeo izrazima sućuti obiteljima preminulih.
“Jučerašnje grmljavinsko nevrijeme bilo je izuzetno jako i bilo je samo dio dugoživućeg grmljavinskog nevremena većih prostornih dimenzija (tzv. mezoskalni konvektivni sustav), u okviru kojeg su se stvarale grmljavinske superćelije (sustavi s izraženom rotacijom). Dostupni podaci pokazuju kako su udari vjetra na zagrebačkom području bili olujni na granici orkanskih što ih svrstava među najjače zabilježene na ovom području. Nakon središnje Hrvatske, grmljavinsko nevrijeme nastavilo je putovati prema istoku, te je sličnom žestinom zahvatilo još brojne gradove (Lipik, Slavonski Brod, Županja…) gdje su izmjerene brzine vjetra i do 180 km/h”, naveli su.
Güttler je uvjeren da se ovako ekstremno nevrijeme neće tako skoro ponoviti. Kazao je i da bi se događaj odigrao i bez klimatskih promjena, međutim, poveznica postoji.
“Zbog sporih ali upornih klimatskih promjena imamo dizanje temperature atmosfere i dizanje količine pare, tako da i prirodni procesi imaju više dostupne energije na kojima se hrane i održavaju”, kazao nam je.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)