| schema:text
| - Na Facebook stranici “RTL Croatia” koja nema nikakve veze s RTL-om Hrvatska objavljen je link (arhivirano ovdje) na stranicu direktdanas.club. Na pretpregledu linka (arhivirano ovdje) stoji “VIJEST: UHIĆENJE BRANIMIRA GLAVAŠA” i “KAKVE JE OPTUŽBE BANKA IZNELA“, a u opisu piše “Nije znao da joj je mikrofon isključen. Ovo su posljednje riječi i kraj njegove karijere“.
Članak je na lažnoj Facebook stranici RTL Croatia objavljen 29. svibnja, a prikupio je 26 dijeljenja, 199 komentara i 211 ostalih reakcija.
Lažni intervju Branimira Glavaša za RTL Direkt
Članak je naslovljen “RTL podnosi tužbu protiv Branimira Glavaša zbog onoga što je izjavio u izravnom TV prijenosu“, ali nema nikakve veze s tekstom i postavljen je s namjerom da privuče čitatelje da čitaju tekst dalje. Samim pregledom “intervjua”, jasno je da se ne radi o stvarnom intervjuu jer je cijeli razgovor usmjeren na platformu GasProfit putem koje se navodno možete obogatiti.
Da je intervju na stranici direktdanas lažan moguće je zaključiti i pregledom snimke intervjua s Branimirom Glavašem koju je RTL u siječnju 2022. godine objavio na svom YouTube kanalu.
U lažnom intervjuu Branimir Glavaš objašnjava Šprajcu sve “prednosti” zarade putem platforme GasProfit i zašto je potrebno uložiti u platformu. Na samom kraju teksta nalaze se i upute o tome “kako početi zarađivati s platformom GasProfit”. Tako se, osim unošenja osobnih podataka, od građana traži uplata minimalnog depozita od 200 eura i od tog trenutka navodno počinjete zarađivati. Navodi se i da je registracija na platformu besplatna do 30. lipnja.
Na dnu članka objavljeni su i lažni Facebook komentari koji potvrđuju navodno ogromnu zaradu ljudi koji su odlučili investirati u platformu. Međutim, navedeni Facebook profili ne postoje i nije ih moguće pronaći na platformi jer svi vode na lažnu stranicu direktdanas.club koja nije ni na koji način povezana s emisijom RTL Direkt niti RTL-om Hrvatska.
Radi se o tipu prevare koja se naziva phishingom
Ova objava ima za cilj prikupiti vaše osobne podatke i natjerati vas da uplatite veliku sumu novca kako biste navodno zaradili, a sve kako bi ukrali vaše osobne podatke i podatke o bankovnom računu i iskoristili ih u zlonamjerne svrhe. Takva vrsta prevare naziva se phishingom i najčešće se odvija putem e-mail poruka koje izgledaju kao stvarne, ali sve češće se događaju i na društvenim mrežama.
Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) navodi da se termin phishing odnosi na internetske prijevare u vidu lažnih e-poruka koje izgledaju kao da su ih poslale legitimne organizacije (primjerice banka, tijelo javne vlasti ili internet stranica za kupovinu), a koje primatelja navode na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka. Na ovaj način prevaranti dobivaju pristup korisničkim imenima, lozinkama ili podacima s kreditnih kartica.
Objavili su i apel svim građanima:
“Ne upisujte svoje osobne podatke, podatke o kreditnoj kartici, ne šaljite preslike osobnih iskaznica, pinove kartica, CVC kodove s kartica (zadnje tri znamenke na poleđini kartice), kao niti kodove koje generira mobilno bankarstvo. Institucije poput banaka, tijela javnih vlasti Vas neće tražiti da osobne podatke dostavljate putem e-maila. Također, imajte na umu kako je za uplatu na račun potreban samo IBAN/broj računa te ime i prezime vlasnika računa, a ne podaci s Vaše kartice (broj kartice, datum isteka i CVC kod)!”.
Napominju i da je obrazac takvih poruka je većinom isti: napadači koriste sličnu domenu e-mail adrese kao i organizacija kojom se predstavljaju, pozivaju na hitnu/brzu reakciju, poruke često sadrže gramatičke i pravopisne pogreške te od Vas traže određene osobne podatke, a najčešće se traži upisivanje podataka s Vaše kartice, što je slučaj i s prevarom o kojoj pišem koja koristi nazive emisije i lažnu Facebook stranicu medija kako bi navela čitatelje/građane da povjeruju da se radi o stvarnom intervjuu i prilici za zaradu.
Na stranicama AZOP-a mogu se pronaći i detaljno opisani primjeri phishinga, kako biste se lakše zaštitili.
Phishing prevare su učestala praksa
Brojni su primjeri phishing prijevara, a jedna od češćih su i lažne nagradne igre koje se društvenim mrežama učestalo šire i koje često imaju za cilj prikupljanje osobnih podataka građana, o čemu je Faktograf pisao u više navrata.
Internetski prevaranti korisnicima društvenih mreža obećavaju vrijedne nagrade, a zapravo ih pokušavaju opljačkati. Nekima je namjera od korisnika pokušati izvući novac, drugi preferiraju krađu osobnih podataka.
Više o tome kako se putem lažnih Facebook profila i stranica varaju korisnici ove društvene mreže pisali smo ovdje, a o tome kako internetski prevaranti iskorištavaju društveno zanemarivanje starijih osoba pisali smo ovdje.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)