| schema:text
| - Je li hrvatski javni dug u godinu dana snažno narastao ili blago pao? Pitanje je to koje se postavlja nakon dvije vijesti objavljene prije desetak dana, a u kojima se tvrdi kako su obje nastale na temelju podataka Hrvatske narodne banke (HNB).
Na tragu jedne od tih vijesti privatni korisnik Facebooka u svom se statusu (arhivirano ovdje) već zapitao hoće li zbog snažnog rasta javnog duga Sabor od Vlade tražiti pojašnjenje što se zapravo događa.
“Hoće li Sabor pozvati Vladu da objasni kako je javni dug narastao 8,5 milijardi eura u godinu dana?”, pita se korisnik u statusu objavljenom 14. kolovoza koji je prikupio 22 komentar, 119 dijeljenja i 88 drugih reakcija.
Od početka godine bruto inozemni dug porastao 8,5 milijardi eura
U statusu se navodi da je “javni dug narastao 8,5 milijardi eura u godinu dana”.
Vjerojatni izvor za tu informaciju je vijest Hrvatske informativne agencije (HINA), koja se pozvala na podatke Hrvatske narodne banke (HNB) da je “bruto inozemni dug iznosio na kraju travnja 58 milijardi eura”, a dalje u tekstu se navodi: “ukupno je od početka ove godine bruto inozemni dug porastao 8,5 milijardi eura ili 17,1 posto”.
Podatak o rastu bruto inozemnog duga od 8,5 milijardi odgovara podatku iznesenom u tom tekstu Hine pa je razumno pretpostaviti da je upravo taj tekst bio izvor informacije.
Tu vijest Hine od 10. kolovoza, na tom servisu naslovljenu “Bruto inozemni dug dosegnuo 58 milijardi eura”, prenijeli su mnogi hrvatski portali. No, dok su tu vijest, primjerice Poslovni.hr (arhivirano ovdje) opremili naslovom “Dosta porastao bruto inozemni dug Hrvatske, poznato i zašto”, PoslovniPlus (arhivirano ovdje) “Hrvatska ima sve veći inozemni dug, ali statistika otkriva i nešto drugo…”, portal Telegram.hr (arhivirano ovdje) je u naslovu napisao “Hrvatski javni dug 8,5 milijardi eura veći nego prošle godine” .
U izvornoj vijesti Hine ne može se naći izraz “javni dug”, već se svugdje spominje “bruto inozemni dug”.
Hina u svojoj vijesti od 10. kolovoza spominje analizu Raiffeisenbank Austria (RBA) pa je vrlo vjerojatno izvor za tu Hininu vijest bilo istoga dana objavljeno priopćenje na internetskim stranicama hrvatske podružnice te banke (arhivirano ovdje) naslovljeno “Na kraju travnja bruto inozemni dug 58 mlrd. eura”.
HNB objasnio zašto je došlo do snažng rasta bruto inozemnog duga
U toj se analizi, kao i u Hininoj vijesti, jasno navodi zašto je bruto inozemni dug koji, prema navodu HNB-a, prikazuje stanje svih dužničkih obveza rezidenata prema nerezidentima, od početka godine porastao za 8,5 milijardi eura.
“Snažan rast na godišnjoj razini i u odnosu na kraj godine rezultat je poglavito rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava. Naime, prema HNB-u, od siječnja 2023. i pristupanja Republike Hrvatske europodručju inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke, a koje nisu puštene u optjecaj (gotovo 10 mlrd. eura). Međutim, prema navodima iz HNB-a, učinak primjene navedenih pravila na inozemnu poziciju HNB-a je u stvari neutralan. Isključi li se središnja banka, bruto inozemni dug RH do kraja travnja 2023. primjetno se smanjio u odnosu na prosinac 2022.”, navodi se u toj analizi.
Isto objašnjenje rasta bruto inozemnog duga može se pronaći i na internetskim stranicama HNB-a (arhivirano ovdje) u tablici pod nazivom “Bruto inozemni dug prema domaćim sektorima”.
U toj tablici pod napomenama HNB jasno navodi: “Od siječnja 2023. i pristupanja Republike Hrvatske europodručju inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke, a koje nisu puštene u optjecaj (9,5 mlrd. eura). Za isti su iznos porasla i inozemna potraživanja tog sektora povezana s raspodjelom euronovčanica unutar Eurosustava tako da je učinak na neto inozemni dug neutralan”.
Iz te tablice može se vidjeti da je bruto inozemni dug u prosincu 2022. godine iznosio 49,5 milijardi eura, dok je u prvom mjesecu uvođenja eura u Hrvatskoj, odnosno u siječnju 2023., porastao na 57,7 milijardi eura, a vrijednost do travnja mu je još blago porasla na 58 milijardi eura. Također, vidljivo je i da se između prosinca 2022. i siječnja 2023. bruto inozemni dug središnje banke povećao s 4,2 milijarde eura na 13,4 milijarde eura, dok je do travnja iznosio 14 milijardi eura, što je rast od 9,8 milijardi eura.
Bruto inozemni dug države u godinu dana je pao
S druge strane, kada se pogleda dio bruto inozemnog duga opće države, vidljivo je da je on u travnju niži od početka ove godine, ali i od travnja prošle godine. U travnju ove godine iznosio je 17,3 milijarde eura, dok je u siječnju bio 18,7 milijardi, a u travnju prošle godine 19,7 milijardi eura.
Iz svega navedenog, možemo zaključiti da je u statusu netočno, odnosno neprecizno, navedeno da je “javni dug” od početka godine porastao za 8,5 milijardi eura. Ne radi se o javnom dugu već o bruto inozemnom dugu, a razlog za taj porast HNB je objasnio operacijom vezanom uz uvođenje eura koja je vidljiva u statistici od siječnja ove godine. Također, u toj je statistici vidljivo i da se bruto inozemni dug opće države u posljednjih godina dana nije povećao.
Dug opće države je niži nego prije godinu dana
Dan nakon objave vijesti o rastu bruto inozemnog duga, Hina je 11. kolovoza (arhivirano ovdje) objavila i vijest o stanju duga opće države s naslovom: “Dug opće države krajem travnja pao na 46,7 milijardi eura”. Sudeći prema tekstu članka, i on je nastao na temelju vijesti koju je toga dana na svojim internetskim stranicama objavila hrvatska podružnica Raiffeisen Bank (arhivirano ovdje).
“Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), dug opće države krajem travnja ove godine iznosio je 46,7 milijardi eura, što je za 0,5 milijardi ili 1,1 posto manje nego u travnju godinu ranije”, navodi se u tekstu Hine te se dodaje da “solidno smanjenje duga opće države zabilježeno je i na mjesečnoj razini, i to za 1,4 milijarde eura ili za tri posto”.
“‘Nakon snažnog pada omjera javnog duga i BDP-a u 2022., na 68,4 posto BDP-a ili za 10 postotnih bodova u odnosu na kraj 2021., daljnje poboljšanje očekujemo i u ovoj godini. U srednjoročnom razdoblju, fiskalni scenarij za Hrvatsku u svim projekcijama sugerira postupno dostizanje maastrichtskog kriterija od 60 posto BDP-a”, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria u komentaru podataka HNB-a o dugu opće države”, navodi se u Hininoj vijesti.
HNB u svojoj analizi javnim dugom naziva dug opće države
Iz ovog komentara na kraju teksta može se zaključiti da onime što se naziva “javnim dugom”, analitičari RBA smatraju dug opće države, a ne ranije, i u statusu na Facebooku, navedeni bruto inozemni dug. Da “javnim dugom” i HNB smatra dug opće države može se zaključiti i iz naslova analize središnje banke objavljenom 16. kolovoza koji glasi: “Analiza održivosti hrvatskoga javnog duga”. (arhivirano ovdje)
A da se ništa dramatično ne događa s tim dugom države, zbog čega bi trebali reagirati Sabor i Vlada, može se iščitati upravo iz te HNB-ove analize.
“Središnja procjena pokazuje u projekcijskom razdoblju padajuću putanju javnog duga, prema referentnoj granici od 60% BDP-a, te je u skladu s projekcijama Ministarstva financija RH. Osim toga, vjerojatnost da će se javni dug kontinuirano povećavati razmjerno je mala te se javni dug i u najnepovoljnijem scenariju zadržava ispod ostvarenja iz 2020. godine, kada je dosegnuo najviše razine dotada”, navodi se u analizi HNB-a.
Dug opće države u godinu dana kreće se između 45 i 48 milijardi eura
Također, HNB svakog mjeseca na svojim internetskim stranicama ažurira i tablice u kojima se prikazuje razina duga opće države (arhivirano ovdje), a posljednji podaci pokazuju da je u travnju dug opće države iznosio 46,7 milijardi eura, dok je u ožujku bio 48,1 milijardi eura. U siječnju ove godine bio je na razini od 46,5 milijardi eura, dok je u travnju prošle godine bio 47,2 milijarde eura. U posljednjih 12 mjeseci najviši je bio u ožujku ove godine (48,1 milijardu eura), a najniži u listopadu i studenom 2022. godine (45,4 milijarde eura).
Te brojke pobijaju navod iz statusa da je javni dug u godinu dana narastao 8,5 milijardi eura jer je on stabilan na razini između 45,4 i 48,1 milijarde eura i u posljednjim mjesecima ne bilježi bitan rast.
Do 2027. javni dug bi se mogao sniziti na 60 posto BDP-a
Kao što smo već ranije naveli, HNB-ova procjena je da će javni dug, odnosno dug opće države, nastaviti padati i kada se pogleda odnos BDP i duga.
“Rezultati provedene stohastičke analize upućuju na to da bi se prema središnjoj modelskoj procjeni (između 45. i 55. percentila) javni dug u projekcijskom horizontu trebao kretati silaznom putanjom. Pritom bi se mogao sniziti na gotovo 60% BDP-a u 2027. godini, što je u skladu s referentnom granicom definiranom u Paktu o stabilnosti i rastu”, navodi se u toj analizi.
HNB u odgovoru Faktografu: Dug opće države naziva se javnim dugom
I iz odgovora koji je Faktograf dobio od HNB-a jasno je da je nesporazum nastao zbog pogrešnog korištenja izraza “javni dug”.
“Hrvatska narodna banka svako tromjesečje objavljuje statističko priopćenje HNB-a o dugu opće države na svojoj internetskoj stranici o čemu medije obavještava i putem priopćenja za javnost. Dug opće države u javnosti se kolokvijalno naziva “javni dug”. Zadnja objava odnosi se na podatke za ožujak 2023. (Objava statističkih pokazatelja duga opće države za ožujak 2023. godine). Mjesečni podaci o dugu opće države dostupni su u Tablici I3 Dug opće države. Zadnji raspoloživi podaci odnose se na travanj 2023.”, navodi se u odgovoru Faktografu iz HNB-a.
Potom su iz HNB-a objasnili i što je dug opće države koji se kolokvijalno naziva “javnim dugom”. “Pritom bismo željeli napomenuti da dug opće države (javni dug) obuhvaća unutarnji i inozemni dug sektora opće države, a detaljna metodološka pojašnjenja dostupna su ispod Tablice I3. Dakle, dug opće države, tzv. “javni dug”, je dug sektora opće države prema domaćim i stranim vjerovnicima”, navode u odgovoru HNB-a pa potom iznose i podatke o stanju duga opće države.
“Iz objave statističkih pokazatelja duga opće države za ožujak ove godine: Prema konačnim podacima statistike državnih financija za prvo tromjesečje 2023. ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države na kraju ožujka 2023. godine iznosilo je 48,1 mlrd. eura, pa je u odnosu na kraj prosinca 2022. ostvaren rast od 2,1 mlrd. eura (ili 4,5%), a u odnosu na kraj ožujka 2022. taj je dug veći za 2,7 mlrd. eura (ili 5,9%), od čega je najveći dio povećanja duga u razdoblju od godine dana nastao u prvom tromjesečju 2023. Taj rast duga na godišnjoj razini uzrokovan je kombinacijom pada inozemnog duga za 1,2 mlrd. eura (ili 7,7%) i porasta unutarnjeg duga za 3,9 mlrd. eura (ili 13,0%). Dug opće države je pao s 48,1 mlrd. eura na kraju 03/2023 na 46,7 mlrd. eura na kraju 04/2023 prvenstveno zbog smanjenja duga središnje države, i to smanjenja od 665 milijuna eura unutarnjeg duga opće države i smanjenja od 715,6 milijuna eura inozemnog duga opće države”, navode iz HNB-a.
Koja je razlika između duga opće države i bruto inozemnog duga?
Potom iz središnje banke objašnjavaju i razliku između duga opće države i bruto inozemnog duga.
“HNB podatke o bruto inozemnom dugu objavljuje na mjesečnoj razini u Tablici H12 Bruto inozemni dug prema domaćim sektorima. Nasuprot dugu opće države koji obuhvaća jedan sektor (sektor opće države) podaci o bruto inozemnom dugu prikazuju stanje svih dužničkih obveza rezidenata prema nerezidentima (inozemstvu), a rezidenti se klasificiraju na više sektora: sektor opće države, sektor središnje banke, sektor drugih monetarnih financijskih institucija, ostale domaće sektore i inozemna izravna ulaganja. Da parafraziramo, bruto inozemni dug je dug svih sektora Hrvatske prema nerezidentnim (tzv. inozemnim) vjerovnicima. Prema podacima za travanj 2023. bruto inozemni dug domaćih sektora iznosio je 58 milijardi eura”, naveli su iz HNB-a i na kraju pojasnili zbog čega je bruto inozemni dug porastao početkom ove godine.
“Rast bruto inozemnog duga od siječnja 2023. nastao je zbog rasta bruto inozemnog duga središnje banke radi pristupanja Republike Hrvatske europodručju. Inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih Republici Hrvatskoj prema ključu Europske središnje banke, a koje nisu puštene u optjecaj u Republici Hrvatskoj (9,5 mlrd. eura).Ukupna vrijednost euronovčanica dodjeljuje se svakoj središnjoj banci Eurosustava primjenom ključa upisanog kapitala u ESB-u, kako je predviđeno Odlukom ECB/2010/29 od 13. prosinca 2010. o izdavanju euronovčanica (i kasnijih izmjena i dopuna, ESB/2022/46). Za isti su iznos porasla i inozemna potraživanja tog sektora povezana s raspodjelom euronovčanica unutar Eurosustava tako da je učinak na neto inozemni dug neutralan”, zaključuje se u odgovoru HNB-a Faktografu.
Iz svega navedenog zaključujemo da je u statusu na Facebooku, ali i u naslovu vijesti portala Telegram, došlo do pogrešnog korištenja izraza “javni dug” kada se, ustvari, radilo o stanju bruto inozemnog duga koji, prema navodu HNB-a, prikazuje stanje svih dužničkih obveza rezidenata prema nerezidentima.
S druge strane, HNB javnim dugom smatra dug opće države koji se, suprotno navodu iz statusa, u godinu dana nije povećao 8,5 milijardi eura. U travnju prošle godine on je iznosio 47,2 milijarde eura, dok je u travnju ove godine bio 46,7 milijardi eura, odnosno smanjio se za pola milijarde eura.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)