| schema:text
| - Među korisnicima društvenih mreža se, kako nas je upozorio čitatelj Faktografa, ponovo širi skoro deset godina star članak s portala Dnevno.hr. Članak iz kolovoza 2012. godine, autora Damira Kramarića, koristi se u prilog teoriji zavjere da farmaceutska industrija u ljude ubacuje čipove kako bi ih kontrolirala.
“Odobreno čipiranje ljudi: ‘Elite’ će na daljinski upravljati milijunima, a moći će ih i ‘isključiti’”, naslov je članka s portala Dnevno.hr (arhiviranog ovdje), prenesenog i na stranicama drugih rubnih portala (1, 2).
Veći dio članka sastoji se od izjava farmaceuta Dragana Hazlera i povjesničara Josipa Jurčevića, kojima se autor teksta obratio da prokomentiraju odluku američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) da odobri “čipiranje ljudi”, kao i navodnu zabranu uzgajanja vlastite hrane u Novom Zelandu te zabranu prikupljanja kišnice u pojedinim američkim saveznim državama.
Međutim, većina “problema” koje su u razgovoru za Dnevno.hr komentirali Hazler i Jurčević se zapravo nije dogodila.
Vlasti na Novom Zelandu nikad nisu zabranile uzgoj hrane stanovnicima te države. U pitanju je dezinformacija koja se povremeno pojavljuje na društvenim mrežama i koju su kao netočnu već razotkrili inozemni kolege fact-checkeri (AFP).
Nije točna ni tvrdnja da se u Sjedinjenim Američkim Državama zabranjuje prikupljanje kišnice. Kako se može doznati na stranici organizacije World Water Reserve, u većini američkih saveznih država se kišnica može slobodno prikupljati, dok neke države reguliraju količinu vode koja se tako može prikupiti te načine prikupljanja i korištenja kišnice.
Što se tiče centralne tvrdnje u tekstu, one da je američka FDA odobrila mikročipiranje ljudi kako bi se takvim mikročipovima ljude moglo kontrolirati i njima upravljati, to je također netočno.
Članak s portala Dnevno.hr se, naime, referira na odluku američke Agencije za lijekove kojom je odobreno korištenje “probavljivog senzora” kompanije Proteus, mikročipa koji se uzima s lijekovima da bi se aktivirao prilikom kontakta sa želučanom kiselinom. Svrha ovog mikročipa je da omogući pacijentima točno praćenje kad su uzeli određeni lijek te da istovremeno prikuplja određene informacije o zdravstvenom stanju pacijenta koje se po potrebi mogu lako podijeliti s odabranim liječnikom (Endgadget). Slična odobrenja FDA je kasnije izdala i drugim kompanijama.
Ovi “probavljivi senzori” se, međutim, ne mogu koristiti da bi se ljudima “upravljalo na daljinski”, niti da bi ih se “isključilo”, kako se tvrdi u naslovu članka portala Dnevno.hr.
U časopisu BMC Medical Ethics je 2020. godine objavljena evaluacija dosadašnjih radova u kojima su se koristile ove “digitalne pilule”, kako ih nazivaju. Zaključeno je kako nema dovoljno čvrstih dokaza oko korisnosti digitalnih pilula u liječenju, ali i da korištenje ovakve tehnologije otvara određena etička pitanja (prvenstveno vezana za osobne podatke pacijenata) oko kojih bi se morala povesti stručna rasprava. Međutim, u raspravi oko tih “otvorenih etičkih pitanja” nema spomena mogućnosti da bi se “digitalne pilule” mogle koristiti kao sredstvo za kontroliranje ljudi.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)