| schema:text
| - Iskorištavanje poznatih TV voditelja, glumaca, pjevača, poduzetnika i političara u svrhu prevara oko kriptovaluta nije nikakva novost. Faktograf je više puta pisao o takvim prevarama, a one su uključivale brojne poznate osobe iz poduzetničkog, političkog i medijskog svijeta poput Emila Tedeschija, Zorana Šprajca, Ivana Đikića, Maje Šuput i brojnih drugih. Ovoga puta su se u središtu prevare našli TV voditeljica Mojmira Pastorčić i glumac Goran Navojec.
Tako se na sumnjivoj domeni capitalchronicledaily.com pojavio članak (arhivirano ovdje) sa sljedećim naslovom “Velika skandala: Uprava RTL televizije odbija komentirati informacije vezane za skandal u emisiji RTL Direkt”. U članku na portalu koji u potpunosti imitira izgled portala Jutarnjeg lista tako se navodi da “tijekom emitiranja emisije “RTL Direkt” izbio je ozbiljan skandal između voditeljice Mojmire Pastorčić i gosta Gorana Navojeca”.
Ipak, pomnijim čitanjem teksta može se shvatiti da se ne radi ni o kakvom incidentu već da se radi o fabriciranom članku s ciljem promoviranja platforme “BTC +700 ePrex” koja navodno omogućuje laku i brzu zaradu. U očito izmišljenom razgovoru glumac Navojec voditeljici Mojmiri Pastorčić objašnjava kakve su mogućnosti zarade, a sve je “potkrijepljeno” snimkama zaslona u kojima se navodno vide iznosi zarada na platformi.
Pastorčić: Užasnuta sam da se na mrežama šire ovakvi članci
Faktograf je kontaktirao urednicu i voditeljicu RTL Direkta Mojmiru Pastorčić koja nam je potvrdila da se intervju objavljen na sumnjivoj stranici nije dogodio. Pastorčić ističe da je užasnuta time da se na društvenim mrežama šire lažni članci s izmišljenim razgovorima iz Direkta kojima je cilj prevariti građane.
“I nevjerojatno mi je da to ne prestaje, nove se izmišljotine pojavljuju svaki tjedan. Ako vidite članak koji počinje sa ‘velika skandala’ ili piše da sam nekog izvrijeđala u emisiji, ili da se u Direktu dogodio incident, to je laž. U tim tekstovima uvijek je sve puno pravopisnih pogrešaka, krivih riječi, padeža. Uzdam se u to da su ljudi oprezni i pažljivo čitaju”, rekla je Pastorčić za Faktograf.
Zanimljivo je spomenuti da je slična prevara s Pastorčić i Navojcem već kružila društvenim mrežama u studenom kad smo o tome i pisali, samo se tada u oglasima navodilo “Tragičan kraj Gorana Navojca”, iako nigdje nije bilo ni riječi o njegovoj smrti.
Premda se članak o brzoj zaradi može činiti uvjerljivim, više je znakova koji već na prvi pogled izazvaju sumnju u vjerodostojnost.
U oči prvo upada ozbiljna gramatička greška već u prve dvije riječi naslova – “velika skandala”. Riječ “skandal” u hrvatskom je jeziku muškog roda pa, prema tome, i pridjev mora biti u muškom rodu – “veliki skandal”.
Također, odmah se vidi da adresa stranice ne djeluje uvjerljivo. URL poveznice nakon otvaranja sadrži niz nečitljivih brojki i slova dok službena adresa stranice Jutarnjeg lista uvijek počinje s “jutarnji.hr“.
Phishingom do podataka korisnika
Najveći problem ovakvih internetskih prevara leži u tome što nekome tko se ne smatra naprednim internetskim korisnikom, djeluju legitimno. No, cilj im je prikupiti vaše osobne podatke i natjerati vas da uplatite veliku sumu novca kako biste navodno zaradili, a sve kako bi ukrali vaše osobne podatke i podatke o bankovnom računu i iskoristili ih u zlonamjerne svrhe. Takva vrsta prevare naziva se phishingom i najčešće se odvija putem e-mail poruka koje izgledaju kao stvarne, ali sve češće se događaju i na društvenim mrežama.
Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) navodi da se termin phishing odnosi na internetske prijevare u vidu lažnih e-poruka koje izgledaju kao da su ih poslale legitimne organizacije (primjerice banka, tijelo javne vlasti ili internet stranica za kupovinu), a koje primatelja navode na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka. Na ovaj način prevaranti dobivaju pristup korisničkim imenima, lozinkama ili podacima s kreditnih kartica. Objavili su i apel građanima:
“Ne upisujte svoje osobne podatke, podatke o kreditnoj kartici, ne šaljite preslike osobnih iskaznica, pinove kartica, CVC kodove s kartica (zadnje tri znamenke na poleđini kartice), kao niti kodove koje generira mobilno bankarstvo. Institucije poput banaka, tijela javnih vlasti Vas neće tražiti da osobne podatke dostavljate putem e-maila. Također, imajte na umu kako je za uplatu na račun potreban samo IBAN/broj računa te ime i prezime vlasnika računa, a ne podaci s Vaše kartice (broj kartice, datum isteka i CVC kod)!”
Napominju i da je obrazac takvih poruka je većinom isti: napadači koriste sličnu domenu e-mail adrese kao i organizacija kojom se predstavljaju, pozivaju na hitnu/brzu reakciju, poruke često sadrže gramatičke i pravopisne pogreške te od Vas traže određene osobne podatke, a najčešće se traži upisivanje podataka s Vaše kartice, što je slučaj i s prevarom o kojoj pišem koja koristi nazive emisije i lažnu Facebook stranicu medija kako bi navela čitatelje/građane da povjeruju da se radi o stvarnom intervjuu i prilici za zaradu.
Na stranicama AZOP-a mogu se pronaći i detaljno opisani primjeri phishinga, kako biste se lakše zaštitili.
Kako prepoznati prevaru?
Prevare poput ove sve su češće, a prevaranti sve dosjetljiviji. Kako je za Faktograf rekao CERT, nacionalno tijelo za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti, phishing – lov na žrtve lažnim predstavljanjem – prednjači u internetskim prijevarama.
Kao što je to slučaj s bilo kojom drugom prevarom, prvi znakovi koji upućuju na prevaru su obećanja velikih i brzih povrata uloženog novca. Izbjegavajte sve transakcije koje zahtijevaju plaćanje unaprijed u kriptovaluti. Također, izbjegavajte uzimati investicijske savjete od osobe koju ste upoznali online i nikad se s njom niste susreli.
Brojni su slučajevi kriptoprevara, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) upozorava da se uvijek prije odluke o ulaganjima provjere njihove registre investicijskih društava te da ako ulažu u kriptovalute ne ulaze u poslovni odnos s društvima koja se bave virtualnim valutama, a nisu se prijavila Hanfi.
Kako bi građani lakše prepoznali financijske prevare, Hanfa putem svojih internetskih stranica posebno posvećenim potrošačima daje više informacija o tome kako prepoznati financijsku prijevaru. Na njihovim stranicama također se može pronaći i edukativni letak i brošura koji upozoravaju na razne oblike prevare te znakove koji mogu upućivati na investicijsku prevaru.
Zaključno, u ovom članku radi o još jednoj internetskoj prevari kojoj je cilj od korisnika izvući osobne podatke i podatke o kreditnim karticama. Kako je za Faktograf potvrdila Mojmira Pastorčić, radi se o lažnom intervjuu koji obiluje pravopisnim pogreškama, što je uz obećanja o brzoj i jednostavnoj zaradi, jasan znak da se radi o prevari.
|
![[RDF Data]](/fct/images/sw-rdf-blue.png)
![[cxml]](/fct/images/cxml_doc.png)
![[csv]](/fct/images/csv_doc.png)
![[text]](/fct/images/ntriples_doc.png)
![[turtle]](/fct/images/n3turtle_doc.png)
![[ld+json]](/fct/images/jsonld_doc.png)
![[rdf+json]](/fct/images/json_doc.png)
![[rdf+xml]](/fct/images/xml_doc.png)
![[atom+xml]](/fct/images/atom_doc.png)
![[html]](/fct/images/html_doc.png)